Stvarne greške u evidenciji žrtava genocida u Srebrenici postale su materijal negatorima za nove dezinformacije o "lažnim žrtvama". Detektor je pronašao profile koji takve tvrdnje ovog ljeta šire društvenim mrežama, koristeći javno iskomunicirane greške za dovođenje u pitanje broja ubijenih.

Detektor je ovog ljeta pronašao stranice i profile sa identičnim objavama u kojima se navodi da se na zidu Memorijalnog centra u Potočarima nalazi ime čovjeka koji je živ i nedavno izdao knjigu. Portal Raskrinkavanje upravo je ovu objavu na jednoj od stranica označio lažnom.

Emir Zulejhić, koordinator programa na platformi Raskrinkavanje, za Detektor je pojasnio da je jedan od popularnijih narativa na društvenim mrežama ove godine bio pokušaj umanjivanja broja žrtava genocida u Srebrenici, a da se konkretno u spomenutim objavama radilo o mješavini tačnih i netačnih, odnosno namjerno nepotpunim informacijama.

- Osoba je na preliminarnom spisku stradalih zaista bila na spisku pod tim imenom i prezimenom. Isto ime je uklesano na spomen-ploči u Srebrenici, da bi kasnije, naknadnim evidencijama, zapravo se potvrdilo da osoba ipak nije bila među stradalim - kazao je Zulejhić te dodao da je osoba uklonjena iz aktualnog spiska stradalih osoba.

Prema njegovim riječima, upravo ovi primjeri stvarnih grešaka u evidenciji koji su jasno i javno iskomunicirani u javnosti se koriste kako bi se umanjio broj stvarnih žrtava.

Narative o "lažnim žrtvama genocida u Srebrenici" 2024. godine je širio Milorad Dodik, bivši predsjednik entiteta Republika Srpska, koji je izjavio da su "na nadgrobnim pločama u Memorijalnom centru u Potočarima upisana imena ljudi koji su živi i koji se nalaze u specijalnoj evidenciji CIPS-a u BiH". Dokument, koji je koristio tada Dodik, kasnije je javno objavila agencija Srna, te drugi mediji, a lični podaci brojnih osoba našli su se i na društvenim mrežama.

Okružno javno tužilaštvo u Bijeljini je iste te godine pokrenulo istragu o imenima koja su upisana na zidu u Memorijalnom centru Potočari.

Almasa Salihović iz Memorijalnog centra Srebrenica kazala je da ukoliko neko želi da relativizira i negira genocid, to će uraditi, te da ljudi jednostavno ne provjeravaju informacije.

- U Podrinju naročito je to jako rasprostranjena pojava, da imamo mnogo istih prezimena i mnogo istih imena. Moje porodično prezime Salihović postoji i na teritoriji općine Srebrenica i Bratunac - rekla je Salihović.

Kako je pojasnila, u mezarju Memorijalnog centra upravo pored uklesanog imena njenog brata koji se zvao Abdulah Salihović, nalazi se još jedna osoba s istim imenom i prezimenom, ali starija nekoliko decenija.

- Razlika je samo u imenu oca. Ali ćete vi sigurno naći da u mnogim porodicama imate jako sličnih imena gdje porodice daju imena svojih rahmetli djedova, pradjedova, tako da se ta linija tih skoro pa istih imena nastavlja i nastavila se i poslije genocida - dodala je.

Analizirajući stranice koje su ove godine na mrežama širile objave o negiranju genocida, Detektor je otkrio da je lokacija skrivena samo za administratora jedne od njih. Kao lokacije upravljanja navode se Kosovo, Sjedinjene Američke Države te Srbija. Stručnjaci napominju da, zbog korištenja VPN servisa koji štiti internet vezu i skriva IP adresu, ovo ne moraju biti stvarne lokacije. Ali i da tada, ako se zaista želi, stvarne lokacije mogu da se utvrde.

Utvrdili smo da svi profili nisu anonimni, te da objave o navodnim lažnim žrtvama Srebrenice dijeli i Boračka organizacija Općine Bratunac, iz koje do objave ovog teksta nisu odgovorili na poziv za razgovor.

Tarik Moćević, urednik ovogodišnjeg Izvještaja Memorijalnog centra o negiranju genocida u Srebrenici, pojasnio je da su ovdje na djelu sudski potvrđene činjenice s jedne strane i s druge strane teorije zavjere koje se u javnosti ponavljaju poput priča o Zemlji kao "ravnoj ploči".

- Mi uvijek naglašavamo da i ovi izvještaji Memorijalnog centra nisu tu da ulaze u polemike, debate i rasprave oko naučno utvrđenih činjenica, koje su već davno utvrđene, već je tu da upre prstom u negatore genocida, da ih identifikuje i popiše - naveo je Moćević.

Presudama je utvrđeno da je u Srebrenici u genocidu ubijeno više od 7.000 muškaraca i dječaka.

Zbog načina na koji društvene mreže funkcionišu, objave o navodnim lažnim žrtvama Srebrenice ne ostaju neprimijećene jer algoritmi vole sadržaj koji izaziva emociju, kazala je stručnjakinja za cyber sigurnost Fernala Sejmen-Banjac.

- Mislim da je cilj zapravo da se normalizira jedno drugačije ekstremno mišljenje i da se normalizira uopšte pojam toga da su možda stvari drugačije od onoga kako su to sudovi utvrdili da jeste - dodala je Sejmen-Banjac.

Šesti po redu Izvještaj Memorijalnog centra Srebrenica o negiranju u javnom prostoru navodi da je ove godine došlo do povećanja zabilježenih slučajeva, koji su sa 99 porasli na 149.

Najčešći načini negiranja genocida koji su zabilježeni jesu aktivno poricanje, zatim relativizacija, podrška počiniteljima, izmjena kvalifikacije zločina te trijumfalizam.

Prema riječima Moćevića, negiranje genocida nad Bošnjacima je institucionalizovano, od izvještaja međunarodne komisije koju je formirala Vlada Republike Srpske na čelu sa izraelskim historičarom Gideonom Greifom, pa do dodjeljivanja priznanja ratnim zločincima od strane Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS).

- Ono se odatle, ustvari, prenosi na cjelokupno društvo. Danas u svim segmentima društva svjedočimo negiranju genocida - dodao je Moćević.

Salihović je navela da objave koje tvrde da su u Srebrenici ubijeni vojnici, a ne civili, vrijeđaju žive, ali su uvreda za sve ubijene u genocidu. Njen brat, koji je ubijen u genocidu, imao je tada samo 18 godina.

- On nikada nije držao bilo kakvo oružje u svojim rukama. Bio je izuzetno preplašen onda kada su ga odvojili, upravo na izlazu iz ove prostorije, 13. jula 1995. I s razlogom je bio uplašen. To je bio posljednji dan u kojem je moja sestra, koja je bila zajedno s njim ovdje, njega vidjela živog - ispričala je.

Edin Ikanović iz Memorijalnog centra Srebrenica također je istakao da žrtve koje su preživjele i koje imaju svoje najmilije ukopane u Memorijalnom centru neće nikad biti ravnodušne na negiranje.

- Vidimo kroz različite oblike i na različite načine kako se pokušava što više i što jače uvrijediti i relativizirati genocid veličanjem ratnih zločinaca. Naravno da nijednom čovjeku, pa nijednoj preživjeloj žrtvi nije svejedno - kazao je Ikanović.

Bivši visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko je 2021. godine donio izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

Iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine, na upit Detektora o prijavama za negiranje genocida u Srebrenici, odgovorili su da većina prijava u ovoj vrsti predmeta dolazi od građana ili nevladinih organizacija, najčešće putem elektronske pošte, sa ukazivanjem na neku objavu u internet prostoru a da je prisutan i određen broj anonimnih prijava.

- Tužilaštvo BiH do sada je podiglo ukupno osam optužnica, za krivična djela iz ovog člana, bilo da su bile u pitanju objave na javnim mjestima ili društvenim mrežama - naveli su u odgovoru.

Dodali su da je Sud BiH odbio potvrđivanje dvije optužnice, a dvije optužnice protiv jedne osobe su objedinjene.

- Dio predmeta je završen negativnom tužilačkom odlukom, spajanjem predmeta ili na drugi način, a dio predmeta je u radu. Sud BiH je donio tri pravosnažne presude - kazali su iz ove institucije.

Miodrag Malić osuđen je na tri godine zatvora, a Vojin Pavlović na jedinstvenu kaznu od tri i po godine zatvora zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, odnosno veličanja osuđenih ratnih zločinaca.

Ikanović je istakao da pravosuđe treba raditi svoj posao kako bi se na taj način izbjeglo pojavljivanje osoba koje negiraju genocid u javnom prostoru.

- U trenutku kada je donesena prva presuda za negiranje genocida Vojinu Pavloviću, mogli smo da vidimo vrlo oprezne izjave, vrlo oprezne stavove, pa čak i onih najvećih negatora - dodao je.

Osim institucijama, sve objave negiranja ili dezinformacija o genocidu u Srebrenici i drugim zločinima potrebno je prijaviti "Meti". Prijavu je moguće poslati i portalu Raskrinkavanje. Jedno od najvažnijih upozorenja stručnjaka jeste da ne ostavljamo komentare na ovakve objave jer im time povećavamo širenje.

Prema riječima Zulejhića, trebalo bi očekivati od "Mete" da sadržaj o negiranju genocida uklanja sa svojih platformi jer je u suprotnosti s domaćim zakonom.

- Međutim, to u realnosti, nažalost, nije slučaj. Da bi zaista došlo do uklanjanja nekog sadržaja na "Metinim" platformama, potrebno je više prijava različitih korisnika - pojasnio je.

Sejmen-Banjac je navela da nas algoritam ne može zaštititi zato što nemamo dovoljno kvalitetnog materijala na našim prostorima na kojima možemo kvalitetno istrenirati algoritme.

- Mnogo je plasirano materijala koji je zatrovan, koji je namjerno izmijenjen pravopisno, gdje se namjerno miješala ćirilica i latinica, što sve dodatno onemogućava automatske mehanizme da nam pomognu - pojasnila je.

U nedostatku efikasnog procesuiranja i djelotvorne zaštite na društvenim mrežama, obrazovni sistem, trajno čuvanje svjedočenja preživjelih te sudski utvrđene činjenice ostaju ključni putokazi u borbi protiv negiranja.

Salihović je istakla da se jedino kroz razvoj različitih programa arhiviranja, dokumentovanja sudski utvrđenih činjenica i videosvjedočenjima može stati u kraj neznanju, koje je preduvjet za prihvatanje netačnih informacija i njihovo dijeljenje.

- Na nama je da non-stop govorimo kolika se opasnost krije (…) u zaboravljanju onih lekcija koje su morale proisteći iz tog zločina, kako bi ovo društvo zaista bilo jedno zdravo društvo koje je zacijelilo, koje je uspjelo razumjeti i shvatiti kako je došlo upravo do svega ovoga - poručila je.