Ko je kriv i ko će odgovarati za živote onih koji su preminuli čekajući spasonosni lijek, zašto svi šute, počev od onkoloških pacijenata, udruženja koja ih okupljaju, inspekcije, Tužilaštva...

Postoje pravni mehanizmi, ali oni se moraju pokrenuti da bi se utvrdili propusti ili nevršenje dužnosti, zloupotreba položaja i ovlaštenja ili nesavjestan rad u službi funkcionera koji su preuzeli odgovornost da raspoređuju javni novac, kaže advokatica Maida Galijatović.

Posebno je, ističe, ozbiljna povreda i krivična odgovornost kada je ugroženo zdravlje i život stanovništva.

- Ovo je alarm za hitnu reakciju svih nadležnih službi, počev od finansijskih inspekcija i policije, budžetskih inspektora i posebno tužilaštva koji su dužni da istraže sve navode i optužbe i po službenoj dužnosti - naglašava Galijatović.

Na listi čekanja za propisanu terapiju stotine su onkoloških pacijenata iz Federacije Bosne i Hercegovine, podatak je koji smo dobili iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH.

Problem dugogodišnjih "listi smrti", kako ih pacijenti zovu, direktna je posljedica toga što Vlada FBiH više od dvije decenije ne poštuje Zakon o zdravstvenom osiguranju FBiH, odnosno njegov član 82, koji se odnosi na finansiranje Fonda solidarnosti.

Iako su izdvajanja za Fond solidarnosti povećana, to ni približno nije dovoljno kako bi se zatvorile liste čekanja.

Samo u prošloj godini Federalna vlada od pacijenata je uzela više od 160 miliona KM, utvrdili su federalni revizori.

U proteklim godinama mnogi su, upravo zbog nedostatka terapije, izgubili bitku sa bolešću.

Prema riječima Galijatović, svaki pacijent koji je ugrožen i opravdano sumnja u izvršenje krivičnih djela može sa svoje strane uputiti krivičnu prijavu nadležnom kantonalnom tužilaštvu.

- Svi oni koji preuzmu položaj i ovlaštenja javne funkcije, u ovom slučaju posebno mislim na federalnog ministra zdravstva i premijera Vlade FBiH, moraju biti svjesni da odgovaraju za propuste i nevršenje dužnosti u javnom interesu.

Tužilaštvo je dužno i obavezno po službenoj dužnosti ispitati nalaze i utvrđenja revizora, a i revizori koji imaju direktan uvid u zvanične dokumente i činjenice o propustima, nemarnostima ili čak svjesnom zanemarivanju svojih dužnosti, moraju prijaviti eventualne zloupotrebe i nesavjestan rad u službi - naglašava Galijatović.

Advokat Nedim Kapidžić smatra kako je Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo trebalo davno otvoriti istragu i ispitati okolnosti, da li ima elemenata krivičnog djela i ko je odgovoran.

- Jer je i nečinjenje krivično djelo - dodaje Kapidžić.

Početkom oktobra onkološka pacijentica Sanja Kriještorac podnijela je apelaciju Ustavnom sudu zbog dugogodišnjeg nečinjenja i neadekvatnog postupanja nadležnih institucija, čime su ozbiljno dovedena u pitanje osnovna ljudska i ustavna prava teško oboljelih.

Iz Ustavnog suda BiH prije nekoliko dana za Faktor su kazali kako apelacija ima prioritet te da će biti riješena po hitnom postupku na jednoj od narednih sjednica.

Zašto oni kojih se to najviše tiče do sada nisu poduzeli konkretnije mjere kako bi se odgovorni kaznili za nepoštivanje zakona i izgubljene živote?

Kapidžić smatra kako je tome doprinijela i međusobna nesloga udruženja.

- Prije neki dan čitam tekst sa predstavnicima inicijative "Glasaj za život". Niko od njih nije spomenuo apelaciju Ustavnom sudu BiH. Rečenica u smislu: "Nisam ja podnosilac, to je tamo neko drugi..." ne stoji jer će apelacija, ako bude pozitivno riješena, značiti svim pacijentima - navodi Kapidžić.

Advokat smatra kako bi novi federalni ministar zdravstva trebao biti neko iz stranaka čije je sjedište u Sarajevu.

- Do sada smo imali ministre iz HDZ-a i HDZ 1990, vrijeme je da kormilo preuzme neko ko dolazi iz stranaka iz Sarajeva i ko će sarađivati sa udruženjima - istakao je Kapidžić.

Koliko je važno ko će biti novi federalni i kantonalni ministri zdravstva upozorila je i Enida Glušac, predsjednica Udruženja oboljelih od raka dojke i drugih malignih bolesti "Renesansa", koja je pozvala buduće čelnike da u centar svojih mandata konačno stave čovjeka, a ne birokratiju.

- Bolest ne bira entitet, kanton, grad niti političku pripadnost. Zato ni pravo na pravovremeno i kvalitetno liječenje ne smije zavisiti od mjesta stanovanja ili finansijskih mogućnosti porodice.

Tražimo da savremeno liječenje bude dostupno pacijentima kojima je potrebno. Liste lijekova moraju se redovno modernizovati, u skladu s medicinskim dokazima i stvarnim potrebama pacijenata.

Posebno je važno osigurati održivo finansiranje Fonda solidarnosti u Federaciji BiH, uz odgovarajuća rješenja u drugim dijelovima zemlje. Tražimo transparentnije procedure, kraće liste čekanja, dostupniju dijagnostiku i jasnije informacije o pravima pacijenata.

Nijedan čovjek koji se suočava s malignom bolešću ne bi trebao biti prepušten sam sebi u potrazi za liječenjem - navela je Glušac, između ostalog, u otvorenom pismu.