Elmedin Konaković, predsjednik Naroda i pravde i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, je svojevremeno vrlo jasno objasnio svoj odnos prema građanskoj BiH.

Govorio je da je njegov "san jedan predsjednik BiH koji bi se birao na izborima na cijeloj teritoriji države", bez primarnog bavljenja etničkom pripadnošću. Ali je odmah dodao i ono što je tada smatrao ključnim: "Znam da to danas nije realno ni moguće izglasati u parlamentima".

Čak je naglasio da biračima neće prodavati "šarenu lažu" da će građanska BiH nastupiti odmah, nego da želi biti "pragmatičan i realan političar".

To je važan dio priče, jer danas Konaković govori drugačijim političkim jezikom.

- Nema novih izbornih jedinica u Bosni i Hercegovini - poručuje sada, uz zahtjev za ravnopravnošću Bošnjaka s drugim narodima, ravnopravnošću ostalih s konstitutivnim narodima i poštivanjem Ustava BiH.

Samo po sebi, nema ništa sporno u tome da političar promijeni stav. Ali onda bi bilo korektno objasniti šta se promijenilo u odnosu na onu raniju procjenu da građanska BiH nije realna i da se do nje može doći samo dogovorom i dvotrećinskom većinom u Parlamentu BiH.

Jesu li se okolnosti u međuvremenu promijenile ili su se izbori primakli? To bi nam pobliže trebao objasniti, ministar vansjkih poslova i predsjednik NiP-a, Elmedin Konaković. 

Izgleda da njegova politika sve više zvuči kao pokušaj da se taj san ponovo predstavi kao politička platforma. 

Dosadašnji politički propagandni arsenal očito je potrošen. Ali nema razloga za brigu. NiP je politička avangarda u Bošnjaka. U nove izbore, dakle, ide s novim i svježim idejama.

Prije nego što krenu u nove izbore s novim idejama, trebalo bi odgovoriti na nekoliko važnih pitanja.

Još je zanimljivije što je Konaković ranije govorio da je "realnost da Bošnjaci ne bi trebali Hrvatima birati člana Predsjedništva BiH", dok danas kategorično kaže: "Nema novih izbornih jedinica".

Ostaje nam saznati, šta je danas realno, a šta je samo politička poruka za trenutne potrebe?