Finansijsko poslovanje Grada Sarajeva ponovo je dokazalo da državna kasa služi za ispunjavanje želja, a ne za planski rad.

Revizori su otkrili da je Grad bez jasnih kriterija i metodologije podijelio najmanje 1,4 miliona KM za sport i kulturu, pa je tako nekome za isti broj bodova pripalo 40.000 KM, a nekome mrvice od 10.000 KM.

Da gradska vlast ne zna šta ima, dokazuje podatak da su u knjigama kapital Olimpijskog bazena Otoka procijenili na jadne dvije hiljade maraka, dok u sudskom registru stoji pola miliona.

Dok se stotine hiljada maraka troše na reprezentaciju i praznično ukrašavanje, Služba za internu reviziju ima samo jednog zaposlenog radnika koji glumi "sam svoj majstor", što je savršena kulisa za sistem u kojem niko nikome ne polaže račune.

Za 219.651 KM evidentiranih za studije izvodljivosti, projektnu pripremu i projektiranje nije predočena dokumentacija na osnovu koje bi se mogao utvrditi osnov knjiženja i struktura sredstava.

Osnivačka ulaganja u javna preduzeća također nisu usklađena sa sudskim registrom. Grad je u poslovnim knjigama osnivački kapital JP Olimpijski bazen Otoka evidentirao u iznosu od 2.000 KM, dok registar pokazuje 548.323 KM. Za JP Sarajevo evidentirano je 1.000 KM, a u registru 26.000 KM.

Revizori su utvrdili da za dodjelu najmanje 1.424.000 hiljade KM tekućih transfera nisu bili osigurani mjerljivi kriteriji i jasna metodologija. Riječ je o 179.100 KM za kulturu i najmanje 1.245.000 KM za sport, sponzorstva i udruženja osoba s invaliditetom.

U pojedinim slučajevima prijave nisu bodovane, a nije bilo moguće utvrditi kako su ostvareni bodovi utjecali na iznose dodijeljenog novca. Tako su dva korisnika u oblasti vrhunskog sporta sa po 41 bodom dobila različite iznose: Savez sjedeće odbojke BiH 40.000 KM, a Plivački klub SPID 10.000 KM. Savez sportskog plesa FBiH za 33 boda dobio je 12.000 KM, dok je Klizačko-koturaljski klub Bosna za isti broj bodova dobio 6.000 KM.

Kod dva korisnika grantova za kulturu – JU Bosanski kulturni centar Kantona Sarajevo i JU Muzej Sarajeva – utvrđeni su problemi u namjenskom utrošku sredstava, a predmeti su proslijeđeni Gradskom pravobranilaštvu na daljnje postupanje.

Za pet projekata na području Starog Grada izdvojeno je ukupno 850.000 KM. Novac je namijenjen obnovi Tvrđave Bistrik, Galerije Berber, Doma Oružanih snaga BiH, Carevog mosta i Bijele tabije. Rokovi za realizaciju četiri projekta produženi su do kraja 2026. godine.

Grad je ulagao i u objekte koji nisu u njegovom vlasništvu: za vrtić Kolibri izdvojeno je otprilike 1,2 miliona KM, za vrtić Agan Bostandžić otprilike 1,08 miliona KM, a za obnovu fasade Srednje škole poljoprivrede, prehrane, veterine i uslužnih djelatnosti oko milion KM.

Na reprezentaciju potrošili 334.259 KM

Troškovi reprezentacije iznosili su 334.259 KM, dok je za naknade gradskim vijećnicima izdvojeno 316.792 KM, odnosno po 850 KM mjesečno. Za plaće i naknade troškova zaposlenih potrošeno je 5.169.743 KM. Najviša neto plaća iznosila je 4.721 KM, a najniža 593 KM.

Revizori su utvrdili i da za najmanje 35.930 KM naknada zaposlenicima za rad u komisijama nisu obračunati i uplaćeni propisani porezi i doprinosi.

Gradska služba za internu reviziju imala je sedam sistematizovanih radnih mjesta, ali je tokom 2025. godine bilo popunjeno samo jedno – mjesto internog revizora. Ta osoba je, uz redovne poslove, privremeno obavljala i poslove rukovodioca interne revizije.

Tokom godine provedene su četiri planirane revizije i date 14 preporuka. Dvije su djelimično implementirane, dok je realizacija preostalih 12 bila u toku. Revizori su ipak ocijenili da interna revizija nije bila uspostavljena u skladu sa zakonom.

Grad je raspolagao sa 31,08 miliona KM raspoloživih budžetskih sredstava. Ostvareni prihodi i primici iznosili su 25,36 miliona KM, a rashodi i izdaci 21,76 miliona KM. Na kraju godine imao je 15,7 miliona KM novčanih sredstava, dok su dugoročne obaveze po kreditima iznosile 6,66 miliona KM.

Revizori su preporučili sređivanje finansijskih evidencija, preispitivanje starih potraživanja i obaveza, uspostavljanje funkcionalne interne revizije te jasnije kriterije za raspodjelu budžetskog novca.