open-navfaktor-logo
search
Sumnjiči se za krivotvorenje isprave
MUP KS od jutros pretresa: O imovini Čegara i ranije se pisalo, šta je sporno sa imanjem na Nišićima?
Iako su nekretnine vrijedile mnogo više, Mehmedalija Žmirić je nakon cjenkanja pristao na 250 hiljada maraka za obje kuće jer mu je hitno trebao novac, te je tvrdio da mu je Čegar isplatio samo 50 hiljada
AUTOR: Faktor/CIN
13.06.2024. u 10:56
get url
text
Zoran Čegar
Zoran Čegar
FOTO: CIN
Sarajevska policija pretresa kuću bivšeg načelnika Sektora unifromisane policije Federalne uprave policije Zorana Čegara.
Kako je potvrdila glasnogovornica Tužilaštva KS Azra Bavčić, Čegar se sumnjiči za krivično djelo krivotvorenje isprave.
- Sumnjiči se da je krivotvorio ugovor o kupovini nekretnine u Nišićima, u općini Ilijaš - pojasnila je Bavčić za Faktor.
Upravo o krivotvorenom ugovoru i Čegarovoj imovini prije dvije godine pisao je Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), navodeći da je dio imovine u BiH Čegar stekao na nezakonit način.
CIN je pisao da mu je na Nišićkoj visoravni za oko zapao jedan od najatraktivnijih posjeda u ovom kraju – imanje nekada uspješne sarajevske firme Volving Mehmedalije Žmirića.
Žmirić je na imanju sagradio dvije kuće i ergelu, napravio umjetno jezero i planirao gradnju naselja sa vilama za ambasade. Međutim, moćni Volving se 2011. našao u ozbiljnim problemima.
Zbog neizmirenih dugova sud je blokirao imovinu firme na Nišićima. Žmirićevo carstvo se raspadalo, a Čegar je vidio šansu za jeftinu kupovinu. Vlasnik Volvinga tvrdi da je Čegar nastupio uz indirektne prijetnje.
- Bila je to oružana kupnja, kazao je Žmirić, prisjećajući se da ga je Čegar "upozorio" da bi mu neko nešto mogao staviti na imanje i da je čuo glasine da uzgaja marihuanu.
- Dok sam ja tu, ne sekiraj se. Ja sam četvrti čovjek u državi, ne brini - prisjetio se 2022.  Žmirić Čegarevih riječi.
Prvo su se dogovorili da Žmirić proda samo manju kuću za 150 hiljada maraka, ali je Čegar potom zatražio i veću, sa ergelom.
Iako su nekretnine, u koje je uložio građevinski materijal vrijedan 350 hiljada maraka, vrijedile mnogo više, Žmirić je nakon cjenkanja pristao na 250 hiljada maraka za obje kuće jer mu je hitno trebao novac. Dogovorili su se, ali nisu potpisali ugovor.
Žmirić tvrdi da mu je Čegar isplatio samo 50 hiljada.
Imanje Zorana Čegara u Nišićima
FOTO: CIN
Nakon propasti firme vlasnik Volvinga se sa porodicom preselio u Njemačku. Kaže da je njegova supruga jednom pokušala iz kuće na Nišićima iznijeti privatne stvari, uključujući tri vrijedne bunde i pečat firme, ali joj Čegar to nije dozvolio. Poručio joj je da tu nema ništa tražiti, da je kuća opljačkana i da je neko pokupio sve stvari.
- Onda smo mi rekli pa trebamo prijaviti policiji - kazao je Žmirić, na što mu je Čegar odgovorio da je to već učinio.
Nadležna Policijska uprava Ilijaš saopćila je CIN-u da im u proteklih pet godina niko nije prijavio provalu i krađu u kući Mehmedalije Žmirića i Volvinga na Nišićima.
Lažnim ugovorom do vrijednog imanja
Imanje sa dvije kuće i ergelom se proteže na tri parcele i 20-ak duluma. Prema zemljišnim knjigama, parcele su vlasništvo Volvinga, a objekti nisu uplanjeni.
Novinari su u sudskoj dokumentaciji pronašli da je Zoran Čegar u aprilu 2019. godine pokušao ovu zemlju uknjižiti na svoje ime, priloživši kupoprodajni ugovor koji je godinu ranije, navodno, potpisao sa Radojem Ćetkovićem, nekadašnjim vlasnikom zemlje.
Na dokumentu je stajao potpis i pečat notarke Gorice Milenković iz Loznice u Srbiji.
Međutim, sud je njegov zahtjev odbio jer je utvrdio da vlasnici nisu ni Ćetković ni Čegar, već Žmirićev Volving. Osim toga, sudu je bilo neprihvatljivo i što je ugovor obrađen pred stranim notarom.
No ono što nije promaklo službenicima sarajevskog suda prošlo je bez problema u Katastru Općine Ilijaš gdje se Čegar upisao kao posjednik, ponudivši isti ugovor.
Novinari CIN-a su kopiju ovog dokumenta i prateću dokumentaciju poslali notarskom uredu Gorice Milenković u Loznicu, a oni su ih proslijedili Javnobeležničkoj komori Srbije na očitovanje. Glasnogovornica Komore Gordana Lazarević kaže da dokumenti nisu napravljeni ni u jednoj javnobilježničkoj kancelariji u Srbiji. U vrijeme koje je navedeno na jednom dokumentu javni bilježnici nisu ni postojali u ovoj zemlji.
- (…) počevši od ovog punomoćja, koje je ovjereno 2010. godine kada u Republici Srbiji nije još bio usvojen ni Zakon o javnom bilježništvu. Prvi javnobilježnici otvorili su kancelarije 1. septembra 2014. godine - kaže Lazarević.
Sporni su, kaže, i izgled pečata, jezik i pismo dokumenta u kojem se umjesto riječi "kancelarija" koristi "ured", dok je tekst napisan latinicom koja nije u službenoj upotrebi u Loznici.
Iz Komore zaključuju da se "radi o grubom falsifikatu".
POVEZANO
2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.