U pismu čelnicima EU-a Turković je, između ostalog, navela kako se pribojava da bi činjenica da se bh. državljanima sudi u Beogradu za navodne ratne zločine počinjene u BiH mogla poremetiti odnose između BiH i Srbije.

- Uvjerena sam da shvatate ozbiljnost situacije i njen potencijalni negativni utjecaj na stabilnost. Molim vas da iskoristite svoj autoritet i pozovete na osudu svih faktora koji mogu destabilizovati odnose država bivše SFRJ. Pozovite na poštovanje međunarodnog prava. Pozovite na obustavu svih jednostranih i politički motivisanih zakona, posebno onih koji čine štetu građanima drugih država. Pozovite na obeštećenje za sve osobe koje su oštećene, pozovite na njihovo oslobađanje i ponovno suđenje koje može da odredi njihovu krivicu zbog potencijalnih zločina - navodi između ostalog Turković u pismu zvaničnicima EU-a.

{$galerijaFotografija}

Notu koju je Ministarstvo vanjskih poslova BiH uputila Srbiji, odnosno srbijanskom ministarstvu vanjskih poslova, ovim povodom prenosimo u cijelosti:

Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine izražava svoje poštovanje Ministarstvu vanjskih poslova Republike Srbije, te sa žaljenjem konstatuje da nadležni organi Srbije i dalje nastavljaju sa praksom procesuiranja ratnih zločina koristeći se odredbama Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine (ZORZ).

U vezi s tim, Ministarstvo vanjskih poslova BiH želi skrenuti pažnju na sljedeće činjenice:

Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine  donesen je 2003. godine. Ovim Zakonom se tadašnja Srbija i Crna Gora, a današnja Republika Srbija, proglasila nadležnom za vođenje krivičnih postupaka zbog "teških kršenja međunarodnog humanitarnog prava izvršenih na području bivše Jugoslavije od 1.1.1991, a koja su navedena u Statutu Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju", bez obzira na državljanstvo počinitelja ili žrtve ili mjesto gdje je zločin počinjen. Ovim Zakonom, Republika Srbija je, suprotno međunarodnom pravu, međunarodnoj praksi i dobrim običajima među suvremenim državama, proširila svoju krivičnu jurisdikciju, te je odlučila primjenjivati ovlasti u skladu s institutom univerzalne jurisdikcije in absentia.

Univerzalna jurisdikcija, kao institut međunarodnog prava, u svojoj je primjeni teritorijalno neograničena, te se aplicira na sve države svijeta i sva područja, bez obzira na državljanstvo počinitelja ili žrtve, isključivo na temelju težine počinjenog zločina (aposteriori). Suprotno tome, član 3. ZORZ-a primjenjuje se isključivo na unaprijed određeni krug država nastalih raspadom bivše SFRJ, čime se značajno mijenja prostorno (neograničeno ka ograničenom) i vremensko (aposteriori ka apriori) djelovanje instituta univerzalne jurisdikcije. Takvim apriornim prostorno-vremenskim ograničenjem univerzalna jurisdikcija prestaje biti politički neutralna i postaje pravno-politički instrument zasnovan na pretpostavci o nesposobnosti ili nespremnosti država nastalih raspadom bivše SFRJ za procesuiranje najtežih povreda međunarodnog prava.

ZORZ i način na koji se on primjenjuje u Srbiji suprotni su načelima na kojima se temelje odnosi među suverenim državama utvrđeni Poveljom Ujedinjenih nacija (UN), osnovnim načelima međunarodnog javnog prava, osnovnim načelima međunarodnog krivičnog prava, kao i temeljnim načelima na kojima je zasnovano i djeluje EU zakonodavstvo. Uprkos pisanim protestima i zahtjevima za ustupanjem krivičnih predmeta vođenih protiv državljana BiH pred pravosudnim organima R. Srbije pravosuđu Bosne i Hercegovine, nadležni organi R. Srbije još nisu iskazali namjeru da poduzmu konkretne korake u tom pravcu, niti da suspenduju dalju primjenu Zakona ili preinače njegove sporne odredbe.

Imajući u vidu sve navedeno, Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine ponovo poziva nadležne organe u Srbiji da razmotre dalju primjenu ZORZ-a, te traži od nadležnih organa Srbije da postupaju u skladu sa Ugovorom između Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima i njegovim izmjenama i dopunama, Ugovorom između Bosne i Hercegovine i Srbije i Crne Gore o međusobnom izvršavanju sudskih odluka u krivičnim stvarima od 14.02.2005. i njegovim izmjenama i dopunama, Ugovorom o izručenju između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije od 05.09.2013, te Protokolom o suradnji između Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine i Ministarstva pravde Republike Srbije, od 28.04.2006. godine. Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine poziva nadležne organe Republike Srbije da postupaju u skladu sa dobrosusjedskim odnosima, da razmotre i ulože sve napore u zaustavljanje dosadašnje prakse u vođenju krivičnih postupaka za ratne zločine protiv građana BiH pred svojim sudovima, te da iskoriste sve raspoložive resurse kako bi se ova problematika riješila u skladu sa važećim međunarodnim sporazumima potpisanim između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije, dajući prioritet postizanju pravde kao temeljnog cilja krivičnog postupka. 

Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine koristi i ovu priliku Ministarstvu spoljnih poslova Republike Srbije uputi izraze svog posebnog poštovanja.