Na današnji dan 8. augusta 1925. godine rođen je Alija Izetbegović, prvi predsjednik međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine.

Alija Izetbegović bio je intelektualac, mislilac i lider čija su ideja i misao bile podjednako priznate i na Istoku i na Zapadu.

Bio je prvi predsjednik međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine i vrhovni komandant Armije RBiH tokom agresije na BiH. Rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu, a umro je 19. oktobra 2003. godine u Sarajevu. Sahranjen je na šehidskom mezarju "Kovači".

Već u drugoj godini Izetbegovićevog života, njegov otac Mustafa, koji se bavio trgovinom i bankarstvom, odlučio se na selidbu u Sarajevo. Odrastao je i školovao se u Sarajevu, gdje je i diplomirao na Pravnom fakultetu. Kao pravni savjetnik, radio je u više sarajevskih preduzeća.

Zbog pripadnosti organizaciji "Mladi muslimani" Alija Izetbegović je uhapšen 1946. godine te osuđen na trogodišnju zatvorsku kaznu. 

Zbog svojih političkih opredjeljenja i djelovanja, dva puta je zatvaran i osuđivan. U poznatom, politički montiranom "Sarajevskom procesu", kao prvooptuženi u grupi od trinaest muslimanskih intelektualaca osuđen je na 14 godina zatvora.

Pokrenuo je formiranje Stranke demokratske akcije i na prvoj osnivačkoj skupštini SDA, 25. maja 1990. godine postao njen prvi predsjednik. Nakon pobjede SDA na prvim višestranačkim parlamentarnim izborima 1990. godine, Izetbegović je izabran za prvog predsjednika Predsjedništva Republike BiH.

Nakon prvih poslijeratnih višestranačkih izbora 1996. godine izabran je za člana, a potom i za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH. Poslije deset godina obavljanja funkcije člana Predsjedništva BiH, iz zdravstvenih razloga, 2000. godine podnio je ostavku na mjesto člana Predsjedništva BiH.

- Danas nedovoljno cijenimo suverenost i nezavisnost naše domovine, ovo veliko dostignuće koje je nam je ostalo iza rahmetli predsjednika Alije Izetbegovića. Svi moramo doprinijeti da Bosna i Hercegovina bude onakva kako je to vidio njen prvi predsjednik. A to je dijalog ljudi koji u njoj žive, koji imaju zajedničku kulturu, suživot, i na osnovu toga, bez obzira na razlike, na utjecaje koji dolaze iz susjednih država, predsjednik je vjerovao duboko u to da će dijalog dovesti do rješenja da se svi zajedno borimo za Bosnu i Hercegovinu. Danas sam poklonik te ideje. Iako je od mnogih aktera dobrano iskompromitirana, još zaista vjerujem u nju - izjavio je za Agenciju MINA Edhem Bičakčić, Izetbegovićev dugogodišnji prijatelj i saradnik.

Ocijenio je kako je drugi važan ideal kojem je rahmetli predsjednik težio dostignut, a to je sloboda - sloboda misli, djelovanja, druženja i organizovanja.

- Vi ste danas slobodni ljudi, a mi smo bili u vremenu kada nisi smio kazati sve ono što ti dođe u glavu. Danas toga nema, nema zaštićenih ličnosti, tabua, postoji moral i moralne vrijednosti koje čovjek mora poštovati i to je ono što te limitra, sve ostalo je sloboda. Iako bi neki željeli da to dostignuće oskrnave, to trebamo čuvati kao zjenicu oka svoga jer sloboda omogućava razvoj društva. Bošnjaci nisu u potpunosti zadovoljni trenutnim stanjem u društvu, trebaju još dugo raditi na jačanju identiteta i još učiti o svojoj historiji i književnosti, svemu onome što je decenijama i stoljećima bilo preskočeno. Puno toga je urađeno i ukoliko se obrazovanju posveti pažnja, onda će stvari u društvu biti mnogo bolje - izjavio je on.

Poručio je da naslijeđe Alije Izetbegovića koje imamo u suverenitetu, nezavisnosti, međunarodnom priznanju, te obnovi i rekonstrukciji ratom porušene države, treba biti motiv za dalje napore.

- Sigurno da u radu i djelovanju rahmetli predsjednika imamo inspiraciju. Može se još mnogo toga napisati i uraditi, to posebno treba dovesti u kontekst političkog života u Bosni i Hercegovini, gdje je poštivanje različitosti bila konstanta u vrijeme predsjednika Izetbegovića. Sada su to bjesomučne borbe jednih protiv drugih, bez streteških opredjeljenja koja nas moraju voditi. Dakle, naša inspiracija je u djelu rahmetli Alije Izetbegovića - kazao je Bičakčić.

Alija Izetbegović autor je većeg broja publicističkih radova i studija, te knjiga "Islam između istoka i zapada", "Problemi islamskog preporoda" i "Islamska deklaracija". Ove knjige prevedene su na nekoliko jezika i objavljene u više zemalja.

Knjigu "Moj bijeg u slobodu" objavio je 1999. godine, a 2000. godine knjigu "Sjećanja" (autobiografski zapis). 2004. su objavljena sabrana djela Alije Izetbegovića u 10 tomova.

- Rahmetli predsjednik je bio izuzetno obrazovan čovjek, imao je enciklopedijsko znanje. S njim ste o raznim temama mogli voditi diskusiju i razgovarati - o sportu, politici, književnosti, umjetnosti, muzici, šahu, jednostavno nije bilo teme za koju on nije bio zahvalan sagovornik - naglasio je Bičakčić.

Alija Izetbegović dobitnik je niza priznanja i nagrada kao što su Nagrada Kralja Fejsala za služenje islamu, medalje Centra za demokratiju iz Washingtona, a najutjecajniji španski list, madridski "El-Mundo" izabrao je Aliju Izetbegovića 1995. za ličnost godine u svijetu.

Istanbulški Marmara univerzitet dodijelio mu je 1997. godine titulu počasnog doktora pravnih nauka za doprinos zaštiti ljudskih prava, uspostavu mira, ali i kao uglednom pravniku. Na forumu u Kran Montani 1998. godine dobitnik je prestižne nagrade za unapređenje ljudskih prava.

Dobitnik je i odlikovanja Republike Hrvatske "Velered kraljice Jelene" (1995), plakete Hrvatske akademije nauka u umjetnosti (1996), diplome počasnog doktora nauka Univerziteta u Tuzli i nagrade "Mislilac godine" Fondacije "Ali Osman Hafiz" iz Medine (1996), državnog ordena Republike Turske (1997), Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva (1997), počasnog doktorata Univerziteta u Rijadu (1997), "Ordena nezavisnosti", odlikovanje države Katar (1998), a 2001. godine proglašen je za islamska ličnost godine (nagrada Ujedinjenih Arapskih Emirata).