Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je prije desetak dana vratilo Vijeću ministara Bosne i Hercegovine nacrt
budžeta institucija Bosne i Hercegovine za ovu godinu, zatraživši korekcije.
No iz Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine nema još nikakvih informacija šta je s ovim najvažnijim finansijskim dokumentom koji je, po zakonu, morao biti usvojen još krajem prošle godine.
Niti se javlja ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić (SNSD) niti zamjenik ministra Muhamed Hasanović (SDP).
Prema nekim informacijama iz parlamentarnih klupa, još se ništa ne dešava po pitanju korekcija budžeta. Postoje mišljenja da poštivanje zaključaka Predsjedništva traži ponovnu sjednicu Fiskalnog vijeća BiH ili neke političke dogovore.
Predsjedništvo BiH je svojim zaključcima zadužilo Vijeće ministara da pripremi novi, korigirani nacrt budžeta, koji će odgovarati stvarnim potrebama državnih institucija.
U novom dokumentu, kako je naglašeno, mora se poštovati i Zakon o Centralnoj banci BiH, a zahtjeva se da se za sedam ustanova kulture od državnog značaja formalno prizna status budžetskih korisnika i da njihovo finansiranje bude jasno predviđeno u budžetu.
Ove zaključke usvojili su članovi Predsjedništva BIH Denis Bećirović (SDP) i Željko Komšić (DF). Nije ih podržala Željka Cvijanović (SNSD), trenutno predsjedavajuća Predsjedništva BiH.
Podsjećamo da je Generalni sekretarijat Vijeća ministara Bosne i Hercegovine prije nove godine formalno dobio nacrt budžeta institucija Bosne i Hercegovine za 2025. godinu. Vijeće ministara BiH ga je usvojilo tek početkom marta.
Potom je 22. aprila, glasovima ministara iz SNSD-a i HDZ-a, usvojilo novi nacrt budžeta kojim je predviđeno da dug iz arbitražnog postupka slovenačkog Viaducta, za koji je odgovorna Vlada RS-a, bude plaćen iz dobiti
Centralne banke Bosne i Hercegovine.
Iz Centralne banke su odmah saopćili da to neće učiniti dok postoji mogućnost ugrožavanja njene imovine, kao i ugrožavanja monetarne i finansijske stabilnosti BiH.
S tim u vezi je i zakljuačk Predsjedništva BiH da se u novom nacrtu budžeta poštuje Zakon o Centralnoj banci BiH.
Međutim, pitanje je kada će, hoće li i kako ministar finansija koji dolazi iz SNSD-a korigirati budžet, posebno imajući u vidu da Vlada RS-a naprosto ne želi izmiriti obavezu koju ima prema
Viaductu. Arbitražni sporovi se vode protiv države, ali su 2017. godine Vijeće ministara BiH i Vlada RS-a sklopili sporazum po kojem se entitetska vlast bezuvjetno obavezala platiti sve što dođe na naplatu, što sada odbija.
Ako se zadrži ovakvo stanje i kriza državne vlasti, nije isključeno da BiH i do kraja godine bude na privremenom finansiranju. To se desilo 2021. godine, ali i 2019. kada je tek 25. decembra 2019. stupio na snagu budžet za tu godinu.
Sankcija za to nema pa time niko ne odgovara za nepostojanje budžeta. Posljednji put budžet institucija BiH je usvojen na vrijeme 2016. godine.
Cijelu situaciju prokomentirao je
Šerif Špago, predsjedavajući Kluba zastupnika SDA u bh. Parlamentu.
Ističe da su trenutna parlamentarna većina koju čine HDZ, SNSD i Trojka (SDP, NiP i NS) i njihovi kadrovi u Vijeću ministara BiH svojim neradom doveli do blokade funkcioniranja državnih institucija.
Dodaje da je najveći krivac SNSD zbog antiustavnog djelovanja i ugrožavanja mira i sigurnosti, ali se od odgovornosti za nefunkcioniranje državnih institucija ne mogu amnestirati ni njihovi federalni partneri.
- Trojka iz FBiH djeluje kao raštimani orkestar kada je u pitanju i donošenje budžeta institucija BiH za 2025, premijer FBiH da saglasnost na Fiskalnom vijeću da se dobit Centralne banke transferira entitetima, čime se indirektno finansira udar na ustavni poredak od strane vlasti entiteta RS, pa se onda fingira preglasavanje ministara Trojke na sjednici Vijeća ministara kada je dio dobiti Centralne banke preusmjeren za isplatu obaveza u predmetu "Viaduct" iako su ministri Trojke imali mogućnost da ne dozvole da takav prijedlog bude u dnevnom redu – kazao je Špago.
Nadalje je kazao da je, po zaključku Predsjedništva BiH, potrebno predvidjeti sredstva za finansiranje institucija kulture od značaja za državu BiH, iako to od predstavnika Trojke u Fiskalnom vijeću i Vijeću ministara do tada nije tražio.
- Takav nepotpun prijedlog budžeta opravdano nije dobio podršku Predsjedništva BiH i vraćen je na ponovnu proceduru Ministarstvu finansija. Nažalost, zbog svega toga, dug u predmetu "Viaduct" svakodnevno raste za 9.000 eura, a na nesposobnu i posvađanu vlast čeka i izglasano povećanje osnovice uposlenim u institucijama BiH i zakon kojim se povećavaju koeficijenti vojnicima, policajcima i zaposlenicima.
Žalosno je i za svaku osudu da nema nikakvih aktivnosti da se što prije dođe do novog prijedloga budžeta, a smatram da zbog afere "Viaduct" i kamata koje na dnevnoj bazi rastu, svi u lancu donošenja budžeta moraju biti predmet istrage Tužilaštva BiH – zaključio je Špago.