open-navfaktor-logo
search
Kultura sjećanja po mjeri NiP-a
O logorima bez Prijedorčana u Prijedoru, na naučnom skupu "naučnici" su Konaković, Okerić, Karić...
U Prijedoru je danas, dan prije obilježavanja Dana bijelih traka, počela kvazinaučna konferencija široko nazvana "Logori u Bosni i Hercegovini"
AUTOR: Faktor
30.05.2024. u 11:28
get url
text
Mezarje Kamičani - Kozarac
Mezarje Kamičani - Kozarac
Nakon Sarajeva, nakon što su (bezuspješno) pokušali izbrisati ljiljan iz logotipa Memorijalnog centra Sarajevo, nekadašnjeg Fonda memorijala Kantona Sarajevo, Ahmed Kulanić, direktor tog memorijala, kadar Naroda i pravde, sada, uz snažnu podršku ambasada pojedinih država u Bosni i Hercegovini (a kako uopće drugačije), sa svojim istomišljenicima pokušava nametnuti vlastiti narativ i vlastitu verziju "događaja" u Prijedoru, zločina kojeg se može okarakterizirati isključivo, samo kao nepresuđeni genocid.
Naime, u Prijedoru je danas, dan prije obilježavanja Dana bijelih traka, počela kvazinaučna konferencija široko nazvana "Logori u Bosni i Hercegovini". Na konferenciji će govoriti kadrovi NIP-a iz Memorijalnog centra, zatim gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, predsjednik Skupštine Kantona Sarajevo Elvedin Okerić i ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković.
Nigdje naučnika, nigdje historičara, nigdje Prijedorčana.
Kako će zapravo izgledati ta konferencija dodatno pojašnjava daljnji pogled na spisak učesnika. Moderatori i učesnici konferencije su bivši i sadašnji uposlenici medijskog mezimčeta stranih ambasada, portala Detektor (BIRN) i njemu pripadajućih nezavisnih organizacija, medija teško kompromitovanog objavljivanjem nekakve mreže balkanskih ekstremista, koja je ustvari poslužila za beogradsko targetiranje crnogorskih antifašista, građanskih aktivista, novinara i boraca ljudska prava.
Osim njih, na konferenciji će govoriti i neki od predstavnika jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini, a da se cijela stvar koliko-toliko oboji "prijedorskim bojama", pozvan je na skup i Jusuf Arifagić, uspješni privrednik iz Kozarca, neuspješni političar i kandidat za potpredsjednika Republike Srpske, iznimno blizak NiP-u, inače, gorljivi protivnik bilo čega što ima makar i malo dodira sa SDA. Što ga čini idealnim po NiP-ovskim mjerilima.  
Kakve veze uopće imaju Okerić i Konaković sa temom nazovi konferencije, ne može niko objasniti. Ali su tu uredno pozvani.
Kako će sav taj ćušpajz iz lokalnog prijedorskog hotela izgledati, nije teško zamisliti. Red općih mjesta, red podsjećanja na presude, red mlakog poput kamilice podsjećanja da u tom gradu lokalne vlasti još ne dozvoljavaju podizanje spomenika ubijenoj djeci, red pomirenja, dva reda oprosta, tri reda podsjećanja na sudbinu Jevreja iz Drugog svjetskog rata. Iako u Bosni i Hercegovinu, izuzev ustaškog tranzitnog centra Kruščica kod Travnika uopće nije bilo konc-logora.
Ali zato jeste onih koje su formirale civilne i vojne vlasti kako Republike Rrpske tako i takozvane HZ-HB. No, o tome neće govoriti niko od historičara ili istraživača. Jednostavno, nisu pozvani, čak ni oni koje se moglo tamo očekivati s obzirom na njiihov javni angažman, piše Stav.
Nema, dakle, na tom prijedorskom okruglom švedskom stolu nikoga ko je istraživao logore, pisao o njima naučne radove, knjige, borio se da se narativ o konc-logorima uvrsti u školske programe. Nikoga ko konačno uspijeva Prijedor i ono što mu je napravljeno u danima etničkog čiščenja i nepresuđenog genocida, iz domena emocija i žalosti, smjestiti u znanstveni (pravni, historijski) okvir.  
Dan prije 31. maja, nakon Srebrenice najcrnjeg datuma iz vremena Agresije na Bosnu i Hercegovinu, umjesto da sarajevska vlast obznani da je po Slavku Ećimoviću nazvana jedna od ulica u glavnom gradu države koju je branio, za koju je ubijen i on i cijela njegova porodica, umjesto kvalitetne naučne konferencije, dobili smo politički skup u organizaciji kućnih ljubimaca ovdašnjih ambasada, manekena političkog populizma. Na prigodnom mjestu i u prigodnom gradu, sa vjerovatno finim dnevnicama.
Valjda su mu samo takvom i samo takvima prijedorske vlasti i dale odobrenje.
O ovome događaju se oglasio i Jasmin Medić, historičar, doktor nauka, istraživač, Prijedorčanin, čovjek kojem su oca strijeljali na Korićanskim stijenama. 
- Opet o Prijedoru bez Prijedorčana. Da ne bi neke osobe koje su me u privatnim porukama pitali za konferenciju "Logori u Bosni i Hercegovini" u organizaciji Memorijalnog centra Sarajevo (donedavnog Fonda memorijala KS) ostale uskraćene za odgovor, nabrojat ću ovdje one stvari koje sam prije nekoliko mjeseci rekao organizatorima, ali i nekim drugim osobama:
- Održati 30.5. konferenciju na dan kada se održava tzv. "Dan odbrane Prijedora" se može protumačiti kao provokacija. Organizatori će ubrzo otići na sigurno u Federaciju i opet povratnike ostaviti na "milost ili nemilost" potencijalnim napadačima.
- 31.5. treba isključivo da bude u znaku obilježavanja Dana bijelih traka u Prijedoru i onih koji tada organizuju obilježavanje ("Jer me se tiče"). Konferencija skreće pažnju od Bijelih traka i od stava roditelja ubijene djece koji će zahtijevati izgradnju spomen obilježja ubijenoj djeci.
- Konferencija o logorima se, da bi se izbjegao bilo kakav rizik i da se ne bi odvraćala pažnja od obilježavanja, trebala organizovati u periodu od 24. do 26. maja na godišnjicu formiranja tri prijedorska logora.
- Na konferenciju ne trebaju biti pozvani političari, neovisno o političkom opredjeljenju i bez obzira koju funkcija obavljaju.
- Ne sumnjam u kvalitet nekih učesnika konferencije, ali je neprihvatljivo da na nju nisu pozvane osobe koje su, svako na svoj način, dali neizmjeran doprinos kulturi pamćenja u Prijedoru u posljednih 28 godina (Seida Karabašić, Refik Hodžić, Edin Ramulić, Ervin Blažević, Sudbin Musić, Mirsad Duratović, Satko Mujagić, Emsuda Mujagić i mnogi drugi).
- Organizatori su odlučili da ne pozovu niti jednog naučnika koji je dio svoje karijere posvetio istraživanju zločina u Prijedoru, tako da na konferenciji nema Muje Begića, Amira Klike, Mesuda Šadinlije, Hikmeta Karčića, Edine Bećirević, Muamer Džananović i dr. Nema ni mene, ali da ijedan moj gore navedeni kolega ili kolegica učestvuju, ne bi bilo potrebe da ovu stavku navodim.
Podsjećanja radi, neki od nas su o Prijedoru pisali naučne i stručne knjige, naučne članke u časopisima u Bosni i Hercegovini i u inostranstvu, uvrstili zločine u Prijedoru u nastavne programe, pisali ekspertize, učestvovali u ekshumacijama posmrtnih ostataka ubijenih Prijedorčana.
Niz je drugih argumenata zašto sam lično protiv održavanja ove konferencije čiji se program dan prije početka održavanja drži u tajnosti, a zašto je to tako znaju samo organizatori.  
POVEZANO
2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.