Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno premijer Nermin Nikšić prije par mjeseci obećao je da će donijeti novu Uredbu o minimalnoj plaći u ovom entitetu. Međutim, izbori su prošli, Vlada je na kraju mandata, a i kraj godine se bliži, a od premijera i Vlade FBiH ni traga ni glasa.

Uredba je vjerovatno "zapela" u nekoj fioci, a dok Vlada Federacije BiH mjesecima mudro šuti i uspješno izbjegava socijalne partnere, Savez samostalnih sindikata BiH izašao je s radikalnim i ekonomski upitnim prijedlogom za 2027. godinu – uvođenjem minimalne plaće prema stepenu stručne spreme.

Iako sindikalci u svom populističkom narativu opravdanje traže u evropskim standardima i poređenjima s Hrvatskom, ekonomski stručnjaci upozoravaju na opasan apsurd - plaća se u realnom sektoru mora vezati za produktivnost i tržišnu vrijednost rada, a ne za školske diplome.

Guranje ovakvog modela, bez pratećeg fokusa na rast prosječne i medijalne plaće, ne samo da neće zaustaviti egzodus domaće radne snage, već prijeti da dodatno uruši konkurentnost ionako opterećene entitetske privrede.

I tako nas je sve iznenadio prijedlog novog modela minimalnih plaća za 2027. godinu, Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine. Prema tom modelu najniža plaća bi se određivala prema stepenu stručne spreme.

Tako bi, prema prijedlogu sindikata, najniža plaća za radnike sa osnovnom školom bila 1.500 KM, za radnike sa srednjom stručnom spremom 1.700 KM, za radnike sa višom stručnom spremom 1.800 KM i za radnike sa fakultetskom diplomom 1.900 KM.

Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata radnika u BiH, za Faktor kaže da je to prijedlog na koji još nemaju odgovora Vlade FBiH i poslodavaca. 

- Mi smo taj prijedlog napravili na konferenciji koju smo imali sa Sindikatom iz RS-a i predstavnicima iz EU-a. Konstatovali smo da je 1.500 KM minimum jer evo recimo u Hrvatskoj će minimalna plaća od 1. januara iznositi 1.130 eura - kazao je Kurtović.

Upitan da kaže šta je s najavama Vlade FBiH da će do kraja godine izmijeniti Uredbu o minimalnoj plaći u Federaciji BiH, Kurtović je rekao da nemaju nikakvih informacija iz Vlade FBiH, da je jednostavno "teško doći do nekog od ministara".

Međutim, ekonomisti imaju potpuno drugačiji stav kada je u pitanju povećanje minimalnih plaća u Federaciji BiH i prijedlog Sindikata.

Ističu da bi trebalo voditi računa o rastu prosječne plaće u FBiH, kao u svim normalnim zemljama, a ne minimalne. 

Admir Čavalić, ekonomista i predsjedavajući Odbora za finansije i budžet Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, za Faktor ističe da bi za nas bolje bilo da se fokusiramo na rast prosječne i medijalne plaće. 

- Rastom minimalne plaće nećemo zadržati naše radnike u zemlji. Ovo što predlaže sindikat nije dobro. Poslodavac treba plaću radniku da povećava na osnovu produktivnosti, a ne stručne spreme. Produktivnost bi trebala biti mjerilo za povećanje plaća u prvom redu, a ne stručna sprema - ističe Čavalić.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, za Faktor kaže sve to može biti realno i nerealno, te da zavisi o tome kako se izvodi.

- Na način kako je to odlazeća Vlada izvela, povećanje minimalca dekretom bez rasterećenja poslodavca nije realno, odnosno mnogim firmama će biti teško izvodljivo - rekao je Gavran.

Tvrdi da, uz odgovarajuće rasterećenje u porezima, doprinosima i drugim nametima, može biti izvodljivo.

- Međutim sve je to gubljenje vremena i nema svrhe ako se ništa ne čini na smanjenju troškova života. Ako se samo dekretima povećavaju plaće a troškovi života rastu još brže, onda radnici na kraju nemaju koristi, poslodavci imaju štetu, pa sutra ide novi zahtjev za povećanje i tako ukrug - zaključio je Gavran. 

Ističe da  je način iskazivanja prosječne plaće u Federaciji BiH neadekvatan, jer se ne objavljuje medijalna plaća koja bi realnije prikazala prosjek većine zaposlenih. 

 - Minimalna plaća mora postojati i mora se povećati u skladu s rastom troškova život,a odnosno realne vrijednosti rada, ali ne bi trebala biti najvažnija mjera. Ona bi se trebala odnositi samo na početnike i najmanje obrazovane i stručne radnike koji obavljaju najjednostavnije moguće poslove s najnižom vrijednosti.

A logika različitog nivoa minimalne plaće za različit nivo obrazovanja može imati smisla jedino ako se vezuje za tip radnog mjesta a ne samu stručnu spremu radnika. Naime, u BiH imamo obilje privatnih ustanove koje sebe nazivaju univerzitetima a gdje se diplome prodaju kao na pijaci. Ako bi obavezali poslodavca da svakom radniku mora isplatiti višu plaću zbog eventualne lažne diplome koju pribavi bez obzira da li je radnik na mjestu čistačice ili inžinjera to bi bilo suludo.

Složeniji posao veće vrijednosti koji logički zahtjeva i više obrazovanje mora biti plaćen više ali to ne smije značiti da radnik na bilo kojem radnom mjestu ako pribavi diplomu mora odmah dobiti drastično povećanje plaće - naglašava Gavran.