open-navfaktor-logo
search
Vegetacija ranije počela, pa i ispaša
Pčelari očekuju dobar prinos meda, u Savezu kažu da je 15 KM poticaja po košnici ponižavajuće
Tražimo 30 KM po košnici, što je predviđeno i Strategijom poljoprivrede i ruralnog razvoja FBiH 2021-2027. godine, koja je u parlamentarnoj proceduri, kaže Sejo Deljo, predsjednik Saveza pčelara FBiH
AUTOR: Autor: A. S.
28.03.2024. u 07:55
get url
text
Akcenat i ove godine na patvorenom medu
Akcenat i ove godine na patvorenom medu
I ove godine prinosi meda u Federaciji Bosne i Hercegovine mogli bi biti dobri.
Većina pčelinjih zajednica izašla je zdrava iz zime, vegetacije je ranije počela, pa i ispaša, kaže Sejo Deljo, predsjednik Saveza pčelara FBiH, dodajući da mrazevi, kojima smo svjedočili prethodnih dana, nisu bili jaki te da neće naštetiti voćkama koje uveliko beharaju.
- Možemo biti ponosni na plečarstvo, jer je to jedina grana animalne proizvodnje koja iz godine u godinu doživljava značajan razvoj. Tome u prilog ide i podatak da u FBiH imamo između 450.000 i 500.000 košnica, što je više nego u susjednoj Hrvatskoj - kaže Deljo.
Sejo Deljo
Iz Saveza navode kako su prošle godine prinosi meda po košnici iznosili između tri do pet kilograma u nižim područjima, dok su u višim krajevima, poput Vlašića, pčelari vagali i do 15 kilograma po košnici.
- Kada je riječ o ispaši, aktualne su cvjetnice, a potom slijedi voćna ispaša. Glavna je naravno bagrem početko maja, od koje očekujemo najviše.
Deljo se osvrnuo i na poticaje Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Prošle godine iznosili su 13 KM po košnici, što je, kako kaže, sramotno. Ove godine, prema projekciji resornog ministarstva, poticaji su povećani za dvije KM.
- Ponižavajuće je i smiješno da pčelari ove godine dobiju po 15 maraka po košnici. Naravno da nismo zadovoljni. Tražimo 30 KM po košnici, što je predviđeno i Strategijom poljoprivrede i ruralnog razvoja FBiH 2021-2027. godine, koja je u parlamentarnoj proceduri. Ako se nađamo na 25 KM bit će dobro. Imamo mehanizme da ostvarimo svoja prava, a ono što je najvažnije je da su rezultati prisutni.
Prema podacima Saveza, Federacija svake godine proizvede oko dvije hiljade tona meda, ali se toliko i uveze.
Velike količine uvezenog meda sumnjivog su kvaliteta, kaže Deljo, pa će akcenat Saveza i ove godine biti na "patvorenom" medu i njegovom iskorjenjivanju sa područja FBiH.
- Uradili smo Pravilnik o ocjenjivanju meda koji se već primjenjuje po sajmovima i takmičenjima pčelara. Mislim da je to jedna od najboljih modernih metoda u borbu sa patvorenim medom, a u organizaciji Vanjskotrgovinske komore BiH redovno održavamo sastanke kojima prisustvuju i inspekcijski organi koji su naši saveznici u borbi sa tom pošasti. Formiran je i Evropski savez pčelara, čija je glavna zadaća borba protiv patvorenog meda. Podaci govore da je na prodajnim policama Evropske unije 50 posto falsifikovanog meda. Mislimo da se novac koji se plati za uvoz meda, a to je oko dvije hiljade tona, može investirati u pčelarstvo, čime bismo kvalitetnim medom zadovoljili sopstveno tržište - kazao je Deljo.
POVEZANO
2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.