Iako je, prema dostupnim podacima, uvjete za penzionisanje stekao još prije nekoliko godina, Pero Matijević i dalje se nalazi na čelu jednog od ključnih žalbenih tijela u Federacija Bosne i Hercegovine.

No Matijević nije usamljen slučaj, u federalnim institucijama i dalje funkcije obavljaju pojedini zvaničnici koji su odavno ispunili uvjete za odlazak u penziju, što godinama izaziva polemike o zakonitosti produžavanja mandata, blokiranju kadrovskog podmlađivanja i odgovornosti rukovodećih struktura.

Dodatnu pažnju u Matijevićevom slučaju izaziva i činjenica da je protiv njega 2021. godine formiran predmet u Tužilaštvu Kantona Sarajevo, nakon prijava koje su otvorile pitanja o njegovom radu i odlukama institucije kojom rukovodi.

Njegov dugogodišnji ostanak na jednoj od najvažnijih drugostepenih funkcija u sistemu javne uprave sve češće izaziva pitanja unutar administrativnih i pravnih krugova, posebno zbog činjenice da se radi o tijelu koje odlučuje o zapošljavanju, napredovanju i pravima hiljada državnih službenika.

Prema javno dostupnim informacijama, protiv Matijevića je 2021. godine formiran predmet u Tužilaštvu Kantona Sarajevo nakon prijave koja se odnosila na sumnje u moguće zloupotrebe službenog položaja.

Tužilaštvo je tada potvrdilo da je prijava zaprimljena 8. aprila 2021. godine te da su pokrenute provjere navoda iz prijave.

U prijavi se, prema tadašnjim medijskim navodima, problematiziralo donošenje odluka Odbora za žalbe koje su, kako se tvrdilo, proizvele značajne finansijske posljedice za javne institucije u Federaciji BiH.

Spominjana je i potencijalna šteta za Poreznu upravu Federacije Bosne i Hercegovine u iznosu većem od 260 hiljada KM, što je bio jedan od razloga za podnošenje prijave.

Uprkos tome, Matijević je nastavio obavljati funkciju predsjedavajućeg Odbora, a njegova institucija nastavila je rad bez vidljivih institucionalnih posljedica po rukovodstvo.

Dodatna pitanja otvara i činjenica da je Odbor kojim rukovodi godinama bio suočen s velikim brojem neriješenih predmeta.

U zvaničnim obraćanjima iz ranijeg perioda Matijević je govorio da Odbor ima i do 2.500 predmeta na čekanju, upozoravajući na kadrovsku opterećenost institucije.

Sada ostaje ključno pitanje, na osnovu kojeg pravnog osnova Pero Matijević, i nakon ispunjavanja uvjeta za penzionisanje, i dalje predvodi jedno od najvažnijih žalbenih tijela u Federaciji BiH, te da li su nadležne institucije ikada preispitale njegov mandat, godine života, status zaposlenja i rezultate istraga koje su vođene protiv njega i koja je uloga Vlade Federacije Bosne i Hercegovine u ovom slučaju i još nekima s istim problemom? 

Haris Šabanović (SDA), zastupnik u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, za Faktor kaže da ovoj vladi ništa nije sporno, pa tako ni penzioneri u državnoj službi.

- Nije im sporno što je propala koksara, nije im sporno što propada Željezara, pa što bi im bilo sporno što u foteljama u službama koje odlučuju o važnim pitanjima u Federaciji BiH sjede penzioneri. Očigledno je da to odgovara njima i da se vode onom krilaticom: "Ako ništa ne radimo, nećemo ni pogriješiti", e pa nije tako - zaključuje Šabanović. 

Mirza Čelik (DF), zastupnik u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, za Faktor ističe da Vlada Federacije Bosne i Hercegovine ne radi svoj posao i da su zastupnici postavljali pitanja Vladi FBiH zašto Željko Silađi, direktor Ureda za zakonodavstvo FBiH, nije u penziji, a trebao je još prije dvije-tri godine, zašto Pero Matijević još "sjedi" u Odboru za žalbe državnih službenka FBiH. 

Međutim, odgovora iz Vlade Federacije BiH nema.

- Moram vam reći da Demokratska fronta koja ima 13 zastupnika u Parlamentu Federacije BiH, nema ni jednog člana u Komisiji za izbor i imenovanja Zastupničkog doma FBiH, a SDPBiH koji ima 16 zastupnika ima dva člana, a HDZBiH s 13 zastupnika ima tri člana - zaključuje Čelik, i oni odlučuju, pa možete onda zamisliti kakva je situacija u institucijama u kojima Vlada FBiH ima zadnju riječ.

Dragan Mioković (NS), zastupnik u Parlamentu Federacije BiH, za Faktor ističe kako je skandalozno to što ljudi koji po zakonu trebaju napustiti funkciju u državnoj službi, još tu rade, te da se kroz svoju službu u policiji susretao s takvim situacijama. 

- Pa najočitiji vam je primjer bio i taj što u FUP-u godinama niste imali direktora, a jedno vrijeme je na tom mjestu bio penzioner - objašnjava Mioković. 

Ističe da o Matijeviću i Silađiju odlučuje Vlada FBiH i da ne zna što to nije riješeno.