Iako uporno ponavljaju da su najveći prijatelji Bosne i Hercegovine na njenom evropskom putu, da lobiraju, da daju sve od sebe da se naša država pridruži evropskoj porodici, državnici iz susjedne nam Hrvatske ipak pokazuju svoje pravo lice svakodnevnim istupima.

Njihova je politika, što posljednjih godina pokazuju djelima udžbenički primjer licemjerja.  

U početku su ispotiha govorili o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Ne miješajući se direktno, ali provlačili su između redova.

Sada to već nije slučaj. U frontalnom su napadu.

Posljednji je to uradio ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman.

- Hrvatska koristi svaku priliku da u kontekstu proširenja EU-a istakne važnost rješavanja pitanja Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini, što će osigurati jednakopravnost hrvatskog naroda u toj zemlji.

Uvijek naglašavamo važnost izmjene Izbornog zakona koji će omogućiti Hrvatima da biraju legitimne predstavnike u svim najvažnijim tijelima, a posebno u Predsjedništvu. To je pitanje koje se mora riješiti kako bi se uklonile postojeće diskriminacije u izbornom procesu. Jedino tako možemo postići kohezijsku ravnotežu i izbalansiranost u kontekstu zajedničkog regionalnog tržišta. Što više zemlje zapadnog Balkana sarađuju, to će biti spremnije za ulazak u Evropsku uniju - poručio je Grlić Radman.

Niti jedne jedine riječi o presudama Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu koje od prve "Sejdić-Finci" iz 2009. pa do posljednje u predmetu Slaven Kovačević, stoje u ladicama i skupljaju prašinu.

A koliko za "prijatelje" iz Hrvatske imaju značaja ove strazburške presude pokazao je hrvatski premijer Andrej Plenković. Naravno, uvijek treba podsjetiti, da se premijer Hrvatske koji je došao u posjetu BiH odbio susresti sa jednim od njena tri šefa, Željkom Komšićem jer je za njega "nelegitiman".

Plenković je za BHRT govorio upravo o presudama Evropskog suda za ljudska prava. Bilo je to početkom septembra ove godine, tokom njegove dvodnevne posjete BiH.

Premijer Hrvatske se nije složio sa tim presudama u kojima je navedeno da su "ostali" u BiH diskriminirani u odnosu na konstitutivne narode.

- Pa ne bih baš rekao, mislim da su i presuda "Sejdić-Finci" koja je donesena na tom istom Evropskom sudu za ljudska prava i sve ostale presude koje u tom smjeru idu jedan pravni put ostvarivanja političkih ciljeva. BiH postoji na temeljima onoga što se, nažalost, dogodilo između 1991. i 1995. i onoga što je dogovoreno kako je zemlja ustrojena. Ovo što vidimo kroz sve ove slučajeve su nastojanja da se kroz praksu Evropskog suda nešto promijeni. Međutim, bit tog dogovora nije bila dogovarana na slučajevima pred Evropskim sudom za ljudska prava već među ključnim svjetskim političarima tada i ključnim državnicima koji su predstavljali narode BiH u tom trenutku. I to je ono što je temelj i toga se Hrvatska drži i to je za nju važno i toga ćemo se držati i u budućnosti - rekao je Plenković.

U prijevodu, "gospodin legitimni" Dragan Čović i HDZ-ovi funkcioneri, uz velikodušnu podršku i lobiranje, Plenkovića i ekipe, insistirat će isključivo na provođenju onoga što su zacrtali, a to je legitimno predstavljanje što je za njih prioritet svih prioriteta, dok su za njih presude Suda iz Strazbura mrtvo slovo na papiru.

Izmjene Izbornog zakona BiH krojene po Plenković-Čovićevom šnitu znače samo jedno – brojanje krvih zrnaca ne samo na temelju etničke pripadnosti, već i teritorijalne.

Pravi Hrvati su samo oni koji žive u dijelovima BiH gdje su većinski narod, dok su "nepravi" svi ostali. Hrvat iz Sarajeva ili Bihaća gotovo da i ne postoji za njih, dok su oni iz Širokog Brijega, Posušja, Čapljine..., uvijek dobro došli.

Od Plenkovića, koji je premijer jedne države članice Evropske unije, ipak se očekuje da se pridržava evropskih vrijednosti, da ih proklamuje na svakom koraku, a ne da negira presude Evropskog suda za ljudska prava i zagovara diskriminatorske izmjene Izbornog zakona druge države. 

I za kraj, o kakvoj političkoj hipokriziji se radi, ponajbolje je pojasnio sam Plenković. 

- Pa ja ću vam samo reći da je neko drugi na našem mjestu, puno bi se više miješao, to je 100 posto tako i to je jasno kao dan. To ja stalno tumačim svim mogućim akterima, mi smo tu jako korektni, jako pristojni, poštujemo institucije Bosne i Hercegovine, poštujemo političke stranke, želimo da taj dogovor bude plod unutrašnjeg dogovora unutar BiH jer u konačnici zašto to nije onda odmah krenulo ovako nakon '95, nego se čekala 2006. - poručio je Plenković.  

A koliko poštuje institucije BiH i koliko je pristojan, demonstrirao je svojim odbijanjem da se susretne sa Komšićem. Hrvatom iz Sarajeva.