Pitanje je može li se i je li ustavno u proces imenovanja ministara ili zamjenika ministara uključiti nekog drugog u slučaju kada predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovne prekorači rokove za ova imenovanja, istakao je Šerif Špago, član Ustavnopravne komisije Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i šef Kluba zastupnika SDA.

Ovakve izmjene i dopune Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine predložio je zastupnik NES-a Jasmin Emrić i očekuje se da se one nađu na dnevnom redu sjednice Zastupničkog doma u četvrtak.

Aktuelnim zakonom su propisani rokovi u kojim je predsjedavajući Vijeća ministara dužan imenovati novog ministra ili zamjenika ministra, u slučaju ostavke ili smjene "starog". Novi preuzima dužnost nakon što ga potvrdi Zastupnički dom.

No, ističe Emrić, nije propisano šta ako predsjedavajući ne imenuje u propisanim rokovima, što se sada i dešava.

Tako je zbog situacije s (ne) imenovanjem novog ministra sigurnosti BiH, Emrić predložio da potom 14 zastupnika može predložiti kandidata za ministra ili zamjenika ministra, a kada predsjedavajući Vijeća ministara ne postupi po prijedlogu najmanje 14 zastupnika, kao ovlaštena se određuje Komisija za pripremu izbora Vijeća ministara da provede postupak.

No Špago podsjeća da po Ustavu Bosne i Hercegovine predsjedavajući Vijeća ministara BiH imenuje ministra vanjskih poslova, "ministra vanjske trgovine i druge ministre po potrebi". 

- Treba dobro razmisliti može li neko drugi imenovati. Ako bi popravljali zakon jer neko neće da radi po propisima… uvijek može naći način da eskivira. Treba vidjeti je li ovo što je predloženo u skladu s Ustavom. Po Ustavu predsjedavajući imenuje ministra vanjskih poslova i još se nabrajaju neki. Ali analogno tome se primjenjuje da ministre imenuje predsjedavajući – ukazao je Špago.

Povod za predlaganje izmjena I dopuna Zakona o Vijeću ministara BiH očito je to što je predsjedavajuća Vijeća mnistara BiH Borjana Krišto (HDZ) davn prekoračila rokove za imenovanje ministra sigurnosti nakon što je bivši ministar Nenad Nešić dao ostavku kada je završio u pritvoru, a potom je Goran Selak, kojeg je Krišto imenovala, odustao od kandidature za Nešićevog nasljednika pa je i Krišto povikla to imenovanje.

Nakon toga su zastupnici Trojke (SDP, NiP i NS) i opozicije iz RS-a (SDS, PDP i Za pravdu i red) predložili Nebojšu Vukanovića za ministra sigurnosti, ali Krišto ovaj prijedlog nije prihvatila uz obrazloženje da se stranke koje su formirale vlast (Trojka, HDZ i SNSD) o tome trebaju dogovoriti.