Udruženje poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine danas je u Sarajevu održalo press konferenciju na temu "Apel vlastima na svim nivoima: Zaustavite pritisak na poslodavce kroz poboljšanje poslovnog ambijenta".

Poslodavci su u svojim izlaganjima istakli kako je povećanje minimalne plaće na 1.000 KM imalo negativan utjecaj na njihovo poslovanje.

-  U međuvremenu je Vlada FBiH  donijela dvije uredbe koje će u nekoj mjeri ublažiti ove negativne efekte. Koji su to posljedice? Inflacija je krenula, to je utjecaj povećanje minimalne plaće. Dalje, imamo značajan broj otkaza, i to će se nastaviti u narednih mjesec, dva...

Imamo zasad više hiljada otkaza, možemo očekivati da ta brojka ide i do 20.000. Povećava se siva ekonomija, a istovremeno se usporava ili zaustavlja rast privrede. Priliv investicija će se smanjiti - kazao je Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.

Smailbegović je zatim iznio nekoliko zanimljivih podataka. 

- Imamo najveći javni sektor u Evropi. U Evropskoj uniji to iznosi 16 posto, a kod nas više od 30 posto. Praktično, javni sektor jede sve što naši građani i radnici zarade. Dalje, odnos penzionera i zaposlenih je nepovoljan. Mi smo drugi najgori u Evropi s odnom 1,15, skoro smo došli na nivo 1:1. Prosjek Evrope je 1,7 i da bi ga stigli treba nam novih 250.000 radnika koji bi radili u realnom sektoru ili da se 100.000 iz javnog prebaci u realni sektor i zaposli još 150.000 u realnom sektoru. Šta činiti? Fiskalne reforme su neophodne. Također, imamo niz zakona koji su u proceduri koji se tiču rada - istakao je Smailbegović.

Snježana Kopruner, direktorica i vlasnica izvozno orijentisane firme GS-TMT, istakla je kako će kriza u EU imati refleksije na BiH.

- Njemačka privreda je u padu. Dolazi nam namet na CO2, nedostaju nam zakoni. Smanjit će se konkurentnost izvoznicima, jer nemamo podzakonske akte za obnovljive izvore energije. Naši vozači ne mogu provesti više od 90 dana u EU. Ako se to ne riješi, morat ćemo tražiti transportne firme iz EU.

Također, naš je interes da se bolovanje na teret poslodavca sa 42 smanji na 15 dana. Udio bolovanja u BiH je mnogo veći nego u EU. Moramo ići s nižim cijenama za EU, a imamo sve veće troškove. Imamo još jedan problem, a to je nizak nivo znanja naše radne snage - kazala je Kopruner.

Mujo Hasić, vlasnik i direktor firme Variplast Gračanica, problematizirao je stanje na zavodima za zapošljavanje.

- Na biroima imamo približno 250.000 osoba. Gdje se ti ljudi nalaze? Oni su u sivoj zoni ili rade nacrno u BiH ili u inostranstvu. Treba nam stvarna brojka ljudi koji zaista traže posao. Naši ljudi su bolji od stranaca, ali mnogi ne traže posao. Dovoljno im je da imaju zdravstveno osiguranje putem zavoda. Potrebna nam je promjena zakonske regulative kada je u pitanju zapošljavanje stranaca - istakao je Hasić.

Almedin Kadrić iz firme Penny Plus je izjavio: 

- Mi najviše brinemo o kupcima. Inspekcije su bile na terenu, u trgovinama su zabilježile tek male propuste, u vidu da svaki artikal nije imao cijenu.