U srijedu je navršeno 87 godina otkao je u Kraljevini Jugoslaviji 26. augusta 1939. godine potpisan Sporazum Cvetković – Maček, kojim je trebalo riješiti dugotrajno hrvatsko pitanje i stabilizirati političke prilike u državi.

Sporazum je postignut u veoma složenom međunarodnom trenutku. Njemačka je već proširila svoj utjecaj na srednju Evropu, Italija je zauzela Albaniju, a opasnost od novog velikog rata bila je sve očiglednija.

Unutrašnja politička kriza Kraljevine Jugoslavije tražila je novo rješenje nacionalnih odnosa.

Pregovori predsjednika Vlade Dragiše Cvetkovića i lidera Hrvatske seljačke stranke Vladka Mačeka završeni su dogovorom o stvaranju Banovine Hrvatske, koja je dobila znatno šire nadležnosti od dotadašnjih banovina.

Time je centralističko uređenje Jugoslavije iz 1931. godine faktički bilo ozbiljno narušeno.

Za Bosnu i Hercegovinu posljedice su bile posebno značajne. BiH je i prije Sporazuma bila podijeljena između četiri banovine, pa nije predstavljala jedinstvenu administrativnu cjelinu.

Sporazum Cvetković – Maček dodatno je usložio takvo stanje, jer su pojedini srezovi Bosne i Hercegovine izdvojeni i uključeni u Banovinu Hrvatsku.

Takav razvoj događaja izazvao je nezadovoljstvo muslimanske političke elite, koja je prihvatala potrebu rješavanja hrvatskog pitanja, ali se protivila tome da se ono rješava na štetu Bosne i Hercegovine.

Zbog toga su pokrenuti zahtjevi da i BiH dobije poseban političko-teritorijalni status.

Do realizacije tog zahtjeva nije došlo.

Sporazum Cvetković – Maček prestao je važiti već 1941. godine, izbijanjem Drugog svjetskog rata i slomom Kraljevine Jugoslavije.

Nakon raspada prve jugoslavenske države, Bosna i Hercegovina je uključena u Nezavisnu Državu Hrvatsku (NDH).

Time je završena i kratka faza uređenja uspostavljena Sporazumom iz 1939. godine.