Godišnji odmor je završio. Još jučer ste pili kafu bez gledanja na sat, kasnije ustajali, kupali se, šetali, čitali, družili se ili jednostavno – niste radili ništa.

A onda ste se vratili kući.

Čekaju vas raspakivanje kofera, pranje veša, kupovina, kuhanje, djeca, računi, obaveze, posao, rokovi…, i alarm koji ponovo zvoni u neko "neljudsko" i "nehumano" vrijeme.

Negdje između posljednjeg dana godišnjeg i prvog radnog jutra pojavi se misao:

"Kako ću ja opet sve ovo?"

Ako ste to pomislili, niste lijeni, nezahvalni niti "razmaženi od godišnjeg."

I naravno, niste jedini. Većini ljudi je tako. 

Psihologinja Ivana Trlin za Faktor objašnjava da se naš mozak jednostavno mora ponovo prilagoditi drugačijem ritmu.

- Na odmoru imamo nešto što nam u svakodnevnom životu često hronično nedostaje, a to je osjećaj slobode i kontrole nad vlastitim vremenom.

Ne moramo ustati kada zazvoni alarm, ne moramo odmah odgovarati na poruke, ne moramo biti dostupni i ne moramo svakih sat vremena provjeravati šta još moramo uraditi - kaže Trlin. 

Na godišnjem ne nestaju samo poslovne obaveze. Na neko vrijeme nestaje i osjećaj da nas vrijeme stalno "ganja".

- Zato povratak ne doživljavamo samo kao povratak na posao. Vraćamo se cijelom sistemu obaveza, rokova, kućanskih poslova, odgovornosti i tuđih očekivanja.

I upravo zato nam ponekad nije teško samo vratiti se na posao - ističe naša sagovornica.

Dodaje da nam se teško vratiti se u život koji je prije godišnjeg bio naš uobičajeni život.

Jedan od načina da sebi olakšamo povratak jeste da, ako možemo, ostavimo barem jedan dan između povratka kući i početka posla.

- Vratiti se u nedjelju navečer, raspakovati kofere, oprati nekoliko mašina veša, obaviti kupovinu, pripremiti sve za novu radnu sedmicu i ujutro odmah krenuti na posao nije postepen povratak. To je sudar dva svijeta - kaže naša sagovornica. 

Dan odmora kod kuće može napraviti veliku razliku jer tijelu i mozgu daje vrijeme da se ponovo prilagode.

Također, dodaje ona, ne treba očekivati da ćemo prvog dana nakon godišnjeg biti najproduktivnija verzija sebe. Povratak je proces, a ne prekidač. Nemojte očekivati da dajete 100 posto od sebe.

Umjesto pokušaja da u nekoliko sati riješimo sve što nas je sačekalo, bolje je odrediti nekoliko najvažnijih zadataka.

Ovo je jedna od najčešćih zamki.

- Vratimo se s odmora i pokušamo u dva dana završiti sve što smo "propustili". Odgovaramo na svaku poruku, rješavamo svaki problem, pokušavamo srediti kuću i istovremeno biti maksimalno efikasni na poslu. A onda se pitamo zašto smo već sredinom sedmice iscrpljeni. Ne mora sve biti riješeno odmah. Nije sve hitno samo zato što nas čeka. Prioriteti su važniji od pokušaja da se život vrati u savršen red preko noći - kaže psihologinja Ivana Trlin.

Jedan od najkorisnijih načina da se lakše vratimo u svakodnevicu jeste da već sada imamo nešto čemu se možemo radovati.

- Prvih dana dogovorite kafu s prijateljicama. Neka to ne bude kolega ili kolegica s posla. Pričat ćete samo o poslu i to će vam stvoriti dodatni pritisak. Osoba iz vašeg vašeg privatnog života će vam mnogo više prijati. Prepričavaje događaja, bezazleni tračevi, smijanje. To će vam nahraniti dušu - kaže Trlin. 

Važno je da godišnji ne bude jedina lijepa stvar koja nam se događa tokom godine.

- Planirajte izlete, vikende u prirodi, večere s prijateljima, koncerte, pozorište, jedan dan na moru, posjetu gradu u kojem dugo nite bili ili čak nikako bili, nije važno šta je u pitanju - kaže naša sagovornica. 

Ističe da psihološki nam mnogo znači kada u budućnosti postoji nešto čemu se možemo veseliti.

Jer život ne bi trebao biti samo: posao - obaveze - godišnji - posao. 

- Korisno je vratiti i normalan ritam spavanja, posebno ako smo tokom godišnjeg kasnije lijegali i ustajali. Nekoliko dana prije povratka na posao možemo postepeno vratiti vrijeme odlaska na spavanje i buđenja.

Pomaže i kretanje. Šetnja, bicikl, plivanje ili jednostavno pola sata na svježem zraku mogu pomoći da se ponovo uhvatimo ritma - kaže naša sagovornica.

Ne uspoređujte se s drugima

Dok se neko s godišnjeg vraća pun energije i jedva čeka ponovo imati rutinu, neko drugi bi najradije odmah kupio novu avionsku kartu.

- Neko se vrati odmoran, a neko shvati da mu je zapravo trebalo još odmora. Sve su to moguće reakcije. Ljudi se različito oporavljaju, različito podnose promjene i različito doživljavaju posao - kaže Trlin. 

Možda je vašem sistemu jednostavno potrebno malo više vremena.

Možda je upravo ovo najvažnija poruka.

- Ako jedanaest mjeseci jedva čekamo da bismo tokom dvije ili tri sedmice napokon živjeli onako kako želimo, nije čudno što nam je povratak toliko težak. Godišnji odmor je važan i potreban, ali ne bi trebao biti jedino vrijeme kada imamo osjećaj da zaista živimo. Ne možemo svaki dan biti na moru. Ne možemo svaki vikend otići na putovanje. Ali možemo pokušati imati više slobodnog vremena, više druženja, više kretanja, više prirode, više hobija i više trenutaka u kojima ne moramo ništa - ističe naša sagovornica. 

Jer cilj nije samo da lakše preživimo povratak s godišnjeg.

Cilj je da nam svakodnevni život bude dovoljno dobar da se u njega možemo vratiti bez osjećaja da smo svoj pravi život ostavili negdje na plaži.

A ako ste se danas vratili na posao i već razmišljate o sljedećem godišnjem – slobodno.

Samo nemojte čekati sljedeći godišnji da biste ponovo napravili nešto lijepo za sebe.