Sa kakvim će se informacijama obratiti, ovisi o sadržaju večerašnjih razgovora, odnosno prije svega o spremnosti HDZ-a BiH na kompromis koji se odnosi na funkcionalnost FBiH.
Na tom pitanju insistira SDA, a podržavaju je i ostale probosanske stranke koje prisustvuju pregovorima. Da je taj kompromis neophodan, upozorio je danas i specijalni predstavnik SAD-a Matthew Palmer.
Podsjećanja radi, radi se o zahtjevu da se ovlasti i nadležnosti Doma naroda FBiH reduciraju na zaštitu vitalnih nacionalnih interesa, te da se uklone postojeći mehanizmi blokada pri formiranju federalne izvršne vlasti.
Ukoliko se taj kompromis ne postigne, odnosno ukoliko se HDZBiH ne odrekne mehanizama za blokade koje su obilato koristili u prošlosti i kojima trenutno svjedočimo u slučaju (ne)izbora novog saziva Vlade FBiH nakon Općih izbora 2018. godine, teško je očekivati i dogovor o načinu izbora članova Predsjedništva BiH.
Iako se to pitanje u javnosti uglavnom tumači kao predmet interesovanja HDZ-a BiH, činjenica je da se ono prije svega odnosi na provedbu presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić-Finci". HDZBiH i dalje ne pristaje na brisanje etničkih odrednica. Jedno od rješenja koje se našlo na stolu, a to je da članovi Predsjedništva BiH budu predstavniti Hrvata i Ostalih/Bošnjaka i Ostalih/Srba i Ostalih, je, sudeći prema našim informacijama, dobilo i zeleno svjetlo Venecijanske komisije. Među ponuđenim rješenjima za izbor članova Predsjedništva BiH je i ono koje je ponudila međunarodna zajednica, a koje predstavlja modifikovanu verziju elektorskog sistema. Tom je prijedlogu posvećena značajna pažnja aktera pregovora, prezentirane su i simulacije izbornih rezultata po tom modelu, ali njegovo eventualno prihvatanje uveliko ovisi o prihvatanju dijela paketa koji se odnosi na funkcionalnost FBiH.
Uporedo sa pregovorima koji se vode o Predsjedništvu BiH i funkcionalnosti FBiH, radi se i na usaglašavanju izmjena Izbornog zakona BiH koje se odnose na integritet i transparentnost izbornog procesa. Najviše zamjerki na prijedloge OSCE/ODIHR-a imao je ponovo HDZBiH. Protivili su se predstavnici te stranke predloženim načinima imenovanja biračkih odbora, a najviše sporenja bilo je oko uloge i legaliteta Centralne izborne komisije (CIK) BiH. Iz HDZ-a BiH predlažu da se članovi CIK-a, umjesto u Zastupničkom domu, biraju u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Iz američke ambasade poručili su da su današnji pregovori bili konstruktivni, te da diskriminacija mora nestati kako bi Bosna i Hercegovina krenula naprijed.
Constructive day today discussing constitutional changes to ensure that all BiH citizens can run for the Presidency and House of Peoples. Discrimination must disappear for BiH to move forward.
— US Embassy Sarajevo (@USEmbassySJJ) January 29, 2022