Slučaj teško povrijeđenog 15-godišnjeg dječaka, kojem je za nastavak liječenja i operaciju, bila prijeko potrebna krv, ponovo je ukazao na hronični izazov stabilnih zaliha krvi, posebno rijetkih krvnih grupa.

Sve što se dešava u zdravstvu odražava se i na transfuzijsku medicinu.

Svjedočimo velikom pritisku na kompletan zdravstveni sistem u smislu povećanja broja pacijenata, a njihovog liječenja nema bez transfuzije krvi.

S druge strane, transfuzije kao lijeka nema bez dobrovoljnih darivalaca krvi, kaže prim. dr Aida Đozo, specijalista transfuzijske medicine i direktorica Zavoda za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine.

- Mi u osnovi ovisimo o dostupnosti dobrovoljnih, zdravih darivalaca krvi, i u tome je naša specifičnost. Zahtjevi za krvnim pripravcima rastu iz dana u dan. Za skoro 8,5 posto povećani su zahtjevi za svim krvnim pripravcima u odnosu na isti period prošle godine. To nam govori da moramo stalno zanavljati i omasovljavati porodicu dobrovljnih darivalaca krvi. Prema svim postulatima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), evropskih udruženja i standarda, darivanje krvi treba biti organizovano, dobrovoljno, anonimno i besplatno. Sve što je drugačije nije dozvoljeno - naglašava Đozo

Prema njenim riječima, stručna služba Zavoda za transfuzijsku medicinu FBiH maksimalno je angažovana na animaciji i promociji dobrovoljnog darivanja krvi.

- Nema institucije i pojedinca do kojih nije došla informacija da se krv mora darovati. Mediji i društvene mreže u tome nam puno pomažu. Od januara, u saradnji sa partnerima, organizirali smo skoro 300 akcija dobrovoljnog darivanja krvi - podsjeća Đozo.

Kaže kako je sve više incidenata poput onoga koji se desio prije nekoliko dana u Sarajevu kada je u nesreći teško povrijeđen mladić i kada mu je za hitnu ljekarsku intervenciju, kako bi mu se spasio život, bila potrebna krvna grupa 0 negativna.

- Nulta negativna je najrjeđa krvna grupa. Mi smo morali u frižideru imati jedinice koje su pripremljene, procesuirane i testirane. Život bi bio izgubljen da to tako nije bilo. Dobro nam je došao poziv upućen građanima jer je taj dan više od 140 osoba darovalo krv, dobrim dijelom bila je 0 negativna što je jako važno jer se teško dolazi do nje. Kažu da je nacionalno blago svake države to koliko ima davalaca 0 negativne krvne grupe - ističe Đozo.

U ovom slučaju radilo se o jednoj osobi, a Zavod je, naglašava Đozo, odgovoran osigurati krv za veliki broj pacijenata.

- Od januara do danas imali smo 3.000 pacijenata koji su trebali krv. I ono što je važno istaći jeste da to nije jednokratno, jer većina pacijenata u više navrata treba transfuziju krvi, neki je danima primaju. Kad se podvuče crta, radi se o značajnim količinama krvi - dodaje Đozo.

Blizu 30 posto zahtjeva odnosi se na hematoonkološke pacijente, druga trećina na operativne zahvate, koji su također u porastu, dok su treća trećina neplanirani događaji.

- Zavod mora pravovremeno odgovoriti na sva tri zahtjeva, a naročito na neplanirane događaje, jer to ne možete odgoditi. Pacijentu kojem treba krv ništa drugo ne može pomoći, jer zamjene nema - ističe Đozo.

Moderna medicina traži više krvnih pripravaka, a i patologija se, kako kaže direktorica Zavoda, promijenila.

- Ne znamo zašto se patologija promijenila, na to odgovore trebaju dati oni koji se bave javnim zdravljem, u smislu da odgovore - šta je uzrok tolikom broju malignih oboljenja? Hematoonkološki pacijenti trebaju jako puno krvnih pripravaka. Njivoh broj se povećao, terapija je složenija, a usljed toga potrebna im je i dugotrajnija podrška u krvnim pripravcima. Osim toga, povećan je broj i izdatih krvnih pripravaka po jednom pacijentu na šta nemam pravi odgovor zašto je to tako. Osim toga, moderna medicina je napredovala, pa ljudi duže žive, a kako duže živite imate potrebu i za većim količinama krvi - kazala je Đozo.