Dok poslovna zajednica u Federaciji Bosne i Hercegovine i dalje vježba strpljenje čekajući famoznu "drugu fazu" poreznog rasterećenja, obećanja Vlade o radikalnom smanjenju nameta polako poprimaju hronične simptome bosanskohercegovačke birokratije.

Prvi korak iz jula 2025. godine, kojim je zbirna stopa doprinosa spuštena na 36 posto, privredi je donio kratkotrajan uzdah olakšanja, ali najavljeno izjednačavanje uvjeta sa RS-om kroz pad na 31 posto ostalo je zaključano u ladicama nezavršenih podzakonskih akata.

Umjesto sistemskog i trajnog rješenja koje bi otvorilo prostor za značajniji rast plaća u realnom sektoru, vlasti su ponovo pribjegle palijativnim metodama poput privremenih neoporezivih pomoći, dok privrednici, i pored tehnološkog i tržišnog optimizma da će doći do fiskalne reforme, u praksi i dalje plaćaju jedne od najvećih poreza na rad u Evropi, ovaj put uz dodatni pritisak rasta cijena električne energije.

A da su obećanja ludom radovanja u prilog govori i činjenica da iako je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine poslovnoj zajednici u ovom entitetu još prije dvije godine obećala sveobuhvatnu reformu fiskalnih zakona, smanjenje opterećenja rada i doprinosa za poslodavce, to se još nije desilo, a to znači "ražanj smo pripremili, a zec je u šumi".

Od obećanog rasterećenja privrede realiziran je tek prvi korak, dok se druga faza, koja bi dodatno smanjila troškove rada i otvorila prostor za veća primanja zaposlenih u realnom sektoru, još čeka.

Nihad Imširović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, za Faktor ističe da druga faza nikada nije zaživjela, a odnosi se na dodatno smanjenje doprinosa za pet procentnih poena.

 - Razlog je što je taj postotak u vezi s drugim podzakonskim aktima koji nisu završeni, a bilo je dogovoreno nakon onog prvog umanjenja u julu prošle godine od pet posto, drugi dio od pet posto da bude realiziran za šest mjeseci. Još nije, mi čekamo - kaže Imširović.

Fiskalna reforma najavljivana je kao jedan od ključnih ekonomskih projekata Vlade FBiH, a cilj je bio smanjiti opterećenje rada, rasteretiti poslodavce i omogućiti rast plaća zaposlenih.

Prvi konkretniji korak napravljen je izmjenama Zakona o doprinosima, koje su počele da se primjenjuju 1. jula 2025. godine.

Tada je zbirna stopa doprinosa smanjena sa 41,5 na 36 posto. Konkretno, doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje na teret poslodavca smanjen je za 3,5 procenata, a doprinos za zdravstveno osiguranje za dva procentna. Time je trošak poslodavaca po osnovu doprinosa smanjen za ukupno 5,5 procenata.

Međutim, to je bio tek prvi korak. Najavljivano je da će se u drugoj fazi zbirna stopa doprinosa spustiti sa 36 na 31 posto.

Upravo taj dio reforme, koji bi dodatno približio fiskalno opterećenje rada u Federaciji BiH onome u Republici Srpskoj, još nije realiziran.

U međuvremenu je napravljen pomak i u oblasti fiskalizacije. Zakon o fiskalizaciji transakcija u FBiH usvojili su oba doma Parlamenta FBiH u januaru ove godine, a objavljen je u Službenim novinama FBiH.

Njime se predviđa elektronsko evidentiranje transakcija i dostavljanje podataka Poreznoj upravi, s ciljem suzbijanja sive ekonomije i porezne utaje.

Ipak, usvajanje zakona ne znači i početak njegove pune primjene. Za to je potrebno donijeti podzakonske akte i osigurati tehničke i administrativne uvjete. Zakon predviđa da njegova primjena počne najkasnije u roku od 18 mjeseci od mjeseca u kojem je stupio na snagu.

Vlada je poslodavcima omogućavala i isplatu neoporezive pomoći radnicima, čime je otvoren prostor za povećanje primanja bez dodatnog opterećenja doprinosima i porezima.

Međutim, riječ je o privremenoj mjeri, a ne o trajnom sistemskom rješenju kakvo bi donijelo smanjenje doprinosa i izmjena poreznih propisa.

Admir Čavalić (NiP), zastupnik u Parlamentu FBiH i predsjedavajući Odbora za finansije i budžet, za Faktor ističe da je postojalo obećanje Vlade FBiH da će do kraja prošle godine smanjiti doprinose na 31 posto, ali da se to nije desilo.

- Na tome treba nastaviti insistirati i u ovom mandatu, a zašto je to bitno? Ako bi se spustila zbirna stopa na 31 posto, onda radimo izjednačavanje fiskalnih uvjeta dva entiteta, jer ova sadašnja stopa u FBiH čini Federaciju blago nekonkurentnom i onemogućava da dođe do značajnijeg rasta prosječnih plaća u ovom entitetu - rekao je Čavalić, dodavši da to treba biti u fokusu.

Ističe da je, kada je riječ o poskupljenju električne energije, manje optimističan da će se ono moći izbjeći.

- Svi nagomilani problemi elektroprivrede prebacuju se na krajnje potrošače, a prije svega na privredu. Mislim da taj model nije dobar i da dugoročno ne daje rezultate i naglašava inflatorne tendencije u FBiH. Sve u svemu, fiskalna reforma treba da bude fokus kako bi omogućili bolje uvjete koji će osigurati rast produktivnosti, veće plaće i omogućiti značajniji rast naše ekonomije - zaključio je Čavalić.

Miralem Galijašević (SDA), zastupnik u Parlamentu Federacije BiH i član Odbora za finansije i ekonomsku politiku u Zastupničkom domu FBiH, za Faktor ističe da je odlazeća vlada samo obećavala, a ništa nije završila.

 - Riješenja i boljih uvjeta za privredu, ali i građane Federacije BiH nema, još imamo najveće namete u Evropi kada su u pitanju porezi. Nažalost, sve je ostalo na obećanjima, a visoku cijenu svega na koncu će platiti radnici u realnom sektoru - zaključuje Galijašević.