Muzej islamske kulture i umjetnosti Sarajevo, čiji je osnivač Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, danas je svečano otvorio reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazović.

Nova muzejska institucija prikuplja, čuva, istražuje i prezentira islamsko kulturno naslijeđe, s posebnim naglaskom na autentično bošnjačko iskustvo islama oblikovano kroz stoljeća življenja na evropskom tlu.

Svečanom otvarenju prisustvovali su muftije, predstavnici uprava i ustanova Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, predstavnici diplomatskog kora, kulturnih i obrazovnih institucija, naučni i kulturni radnici, saradnici i prijatelji Muzeja, kao i brojni drugi gosti.

U svom obraćanju reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazović govorio je o značaju osnivanja Muzeja, te očuvanju kulturnog i duhovnog naslijeđa Bošnjaka.

- Za sve nas ovo je iznimno važan dan koji smo čekali skoro čitavo stoljeće - kazao je reisu- l-ulema.

Podsjetio je da je osnivanje Muzeja tek početak dugoročnog procesa prikupljanja, čuvanja, istraživanja i predstavljanja islamske kulturne baštine. Njegova je svrha, kako je naglasio, sačuvati od zaborava kulturno i duhovno blago koje je stoljećima oblikovalo identitet ovdašnjeg čovjeka i povezivalo ga s ostatkom svijeta.

- Mi ovim činom nastojimo otrgnuti od zaborava, ili bolje rečeno želimo pokazati, riznicu neprocjenjivog kulturnog i duhovnog blaga koje je stoljećima oblikovalo naš identitet i povezivalo nas s ostatkom svijeta – rekao je reisu-l-ulema Kavazović.

Govoreći o mjestu islamske umjetnosti u bosanskohercegovačkom naslijeđu, reisu-l-ulema je ukazao na Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu kao prostore susreta i prožimanja različitosti. Islamska umjetnost je svojom estetikom, geometrijom, kaligrafijom i duhovnim značenjima ostavila trajan trag u kulturnom prostoru zemlje, a Muzej bi toj baštini trebao osigurati dom kakav zaslužuje.

Njegove zbirke obuhvataju stoljeća stvaralaštva, od unikatnih rukopisa Kur'ana i vrijednih kaligrafskih radova do predmeta izrađenih od drveta, metala i platna. Ti eksponati svjedoče o umijeću bosanskohercegovačkih umjetnika i majstora, ali i o njihovoj težnji da ljudsko stvaralaštvo povežu s duhovnim nadahnućem.

- Islamska umjetnost nas podsjeća da je estetika u islamu neodvojivi dio njegove etike, a ljepota odraz najveće ljubavi i istine. "Bog je lijep i voli lijepo", podsjetio nas je Muhammed a.s., u svom poznatom hadisu – istaknuo je Kavazović.

Posebno je naglasio da nova muzejska ustanova ne treba ostati zatvorena u prošlosti.

- Ovaj muzej nije zamišljen da bude nijemi čuvar prošlosti. Smjestili smo ga u graditeljski ambijent Gazi Husrev-begovih zadužbina: džamije, sahat-kule, hanikaha, medrese i biblioteke, s namjerom da i on postane živi centar kulture, edukacije i dijaloga - poručio je reisu-l-ulema Kavazović, iskazavši očekivanje da će Muzej postati mjesto okupljanja istraživača, studenata i turista iz cijelog svijeta.

Otvorenju Muzeja prethodio je višegodišnji stručni, naučni i istraživački rad. Ideja o njegovom formiranju seže u period između dva svjetska rata, dok je u posljednjim godinama rad na njenoj realizaciji intenziviran.

O značaju institucijskog okvira u kojem Muzej nastaje i dugogodišnjem opredjeljenju Islamske zajednice govorio je i prof. dr. Dževad Hodžić, direktor Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

- Projekat Muzeja, na kojem je Uprava za obrazovanje i nauku predano radila šest punih godina, držim najznačajnijim projektom naše Uprave i jednim od značajnijih projekata Rijaseta i Islamske zajednice u cjelini - kazao je Hodžić.

Naglasio je da je od ideje do realizacije Muzeja prošlo gotovo stotinu godina.

- Budimo otvoreni i pošteni, sto godina kasnimo. Još uvijek nam nedostaje senzibilitet za višestruki potencijal, misiju i potrebu koju smo odavno imali za ovakvom jednom institucijom - istakao je.

Prema njegovim riječima, Muzej predstavlja važan iskorak iz tradicionalnih načina predstavljanja islamske kulture i baštine.

- Velika većina ljudi neće doći u biblioteku i čitati neko djelo Hasana Pruščaka, ali će doći i vidjeti pismo koje je muslimanska žena na bosančici pisala austrougarskom caru, vidjet će da je muftija Kurt spasio stotine pravoslavnih u Tuzli tokom Drugog svjetskog rata ili da je prije 400 godina neki mali grad imao javno kupatilo - kazao je Hodžić.

Stalna muzejska postavka oblikovana je kao jedinstvena cjelina raspoređena u tri galerije – u Gazi Husrev-begovom hanikahu, Kuršumlija medresi i Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Hanikah i Kuršumlija medresa imaju status nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, pa historijski prostori u kojima Muzej djeluje istovremeno postaju i sastavni dio njegove muzejske priče.

Upravo povezivanje predmeta, prostora i historijskog konteksta jedno je od važnih obilježja postavke. Muzej islamsko naslijeđe ne predstavlja samo kroz pojedinačne predmete, nego i kroz priče o ljudima, običajima, znanju, duhovnosti, umjetnosti i svakodnevnom životu.

O procesu realizacije projekta, pripremama za otvaranje i budućem djelovanju Muzeja govorio je Amir Sakić, direktor Muzeja islamske kulture i umjetnosti Sarajevo.

- Ovaj čin nije samo niz kićenih govora i protokola, već trenutak ostvarenja gotovo cijelo jedno stoljeće duge ideje. Vjerujem da ovaj događaj ima potencijal da bude prelomna tačka u našem pristupu prema vlastitom kulturnom naslijeđu, predstavljanju i interpretaciji naše baštine i identiteta - kazao je Sakić.

Sakić je naglasio da osnivanje novog muzeja zahtijeva snažno institucionalno opredjeljenje, stručnost, posvećenost i entuzijazam, ali i spremnost ljudi i institucija na saradnju.

- Ovaj Muzej danas otvara vrata javnosti, spreman da omogući nama da se upoznamo sa svojom kulturnom historijom, temeljima i dimenzijama našeg identiteta. Istovremeno, otvara vrata i drugima da se upoznaju s nama onakvima kakvi zaista jesmo, a ne kakvim bi nas drugi htjeli predstaviti - poručio je.

Postavka kroz različite tematske cjeline govori o islamskoj umjetnosti, arhitekturi, duhovnosti, svakodnevnom životu, zanatstvu, kulturi knjige, obrazovanju, susretu različitih tradicija i drugim slojevima islamskog kulturnog naslijeđa u Bosni i Hercegovini.

O eksponatima, načinu na koji su uklopljeni u stalnu postavku i pričama koje nose govorila je Selma Pandžić, kustosica Muzeja islamske kulture i umjetnosti Sarajevo.

- Muzej islamske kulture i umjetnosti Sarajevo kroz tri historijska prostora predstavlja iskustvo islama kroz ideju ljepote, različitosti, susreta i dijaloga, povezujući duhovnost, umjetnost, svakodnevni život, kulturno naslijeđe, pismenost i obrazovanje - kazala je Selma Pandžić.

Širu koncepciju Muzeja, njegov odnos prema projektu „Pod nebom vedre vjere“ i mjesto islamskog kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine u evropskom kontekstu predstavila je prof. dr. Aida Abadžić-Hodžić, profesorica na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i članica kustoskog tima Muzeja.

- Drago nam je da po prvi put na jednom mjestu imamo okupljene predmete koji pripadaju duhovnoj, vjerskoj, intelektualnoj i umjetničkoj tradiciji bosanskohercegovačkih muslimana. Ovo je jedinstven muzej u ovom dijelu Evrope i važna kockica u mozaiku savremene evropske historiografije - ne može se razumjeti savremena Evropa bez razumijevanja ovog naslijeđa - kazala je Aida Abadžić-Hodžić.

O historijskom i umjetničkom kontekstu postavke, kao i značenju islamske umjetnosti i kulturnog naslijeđa u Bosni i Hercegovini, govorio je prof. dr. Haris Dervišević, profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i član kustoskog tima Muzeja.

- Ovaj muzej treba uspostaviti dijalog između Istoka i Zapada, jer Bosna i Hercegovina baštini i istočnu i zapadnu kulturu. Upravo je to od početka bio jedan od naših ciljeva – kroz tri galerije predstaviti bogatstvo islamske kulture i umjetnosti te pokazati njeno mjesto u širem bosanskohercegovačkom i evropskom kontekstu - kazao je prof. dr. Haris Dervišević.

Muzej istovremeno ima i širu institucionalnu ulogu. U okviru Muzeja djeluje naučno-istraživački odjel koji se bavi istraživanjem i dokumentiranjem islamskog naslijeđa na tlu Bosne i Hercegovine. Muzej sudjeluje i u procesu zaštite i očuvanja objekata i dobara kulturne baštine u vlasništvu Islamske zajednice, uključujući nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine.

Otvorenjem Muzeja islamske kulture i umjetnosti Sarajevo, jedinstvene institucije ovog tipa u jugoistočnoj Evropi, javnosti je omogućeno upoznavanje autentičnog islamskog kulturnog naslijeđa.

Nakon zvaničnog čina otvorenja upriličen je i koncert kao poklon povodom otvaranja Muzeja. Pred publikom su nastupili hafiz Burhan Šaban, Zanin Berbić i Hor Gazi Husrev-begove medrese predvođen kompozitorom Latifom Moćevićem.

Muzej islamske kulture i umjetnosti Sarajevo vrata za posjetioce otvara 5. septembra 2026. godine. Tokom prvog vikenda, 5. i 6. septembra, ulaz u Muzej bit će slobodan.