Alexander Langer, italijanski europarlamentarac, pisac, mirovni aktivista i veliki prijatelj Bosne i Hercegovine, oduzeo je sebi život prije 30 godina, 3. jula 1995. godine.

Netom prije smrti, 26. juna u francuskom Cannesu je učestvovao na protestu na kojem je osuđena inertnost evropskih zemalja u vezi s ratovima na Balkanu, posebno u Bosni i Hercegovini. Alexander Langer prije smrti napisao je i članak posvećen našoj zemlji, a naslovio ga je "Evropa umire ili će se ponovo roditi u Sarajevu".

- Odlazim očajniji nego ikad, ne budite tužni, nastavite u onome što je bilo ispravno - ovim riječima se Alexander Langer, prije tačno trideset godina oprostio od prijatelja i porodice.

Devedesetih godina prošlog stoljeća bio je najangažiranija evropska ličnost, a tokom agresije na našu zemlju često je boravio u Sarajevu i Tuzli.

- Tražio je da Bosna i Hercegovina uđe u Evropsku uniju, kako bi se sačuvala od rata. Često je boravio na prostorima bivše Jugoslavije i interesirao se, prije svega, za situaciju u Tuzli, gradu u kojem su bili sačuvani zajednički život i povjerenje između različitih nacija, što mu je ukazivalo da je moguće ono što mu, u to vrijeme, nije uspijevalo u njegovom Južnom Tirolu - kaže Svjetlana Kakeš, dugogodišnja zaposlenica gradske administracije u Tuzli.

Kao uvjereni pacifist, sklon konkretnim rješenjima i nenasilnim praksama, nastojao je poticati dijalog i prijedloge, kako bi evropske države i međunarodne organizacije pozvao na njihovu odgovornost. Tako je nastao Verona Forum za mir i pomirenje na prostorima bivše Jugoslavije koji je ponudio prostor za dijalog stotinama aktivista s prostora bivše Jugoslavije koji su se borili za suživot.

Uz podršku tadašnje Općine Tuzla i Foruma građana Tuzle, jedan od najvažnijih skupova podržanih od Verona Foruma, održan je između 3. i 5. novembra 1994. godine u ratnoj Tuzli, pod nazivom "Je li moguća Evropa koja nije multikulturalna?".

- Langer je bio most koji je spajao Verona Forum i Evropski parlament, svojim je glasom - sve očajnijim, iako do tada gorljivi pacifista - tražio intervenciju iz Evrope, do te mjere da je pozvao na oružanu intervenciju kako bi se zaustavila zlostavljanja i masakri nevinih ljudi. Do te vojne intervencije će doći kasnije, po cijenu genocida u Srebrenici i kada sam Langer više nije bio tu da vidi posljedice ratnih razaranja, kojih se bojao i na koje je upozoravao - prisjeća se Svjetlana Kakeš.

Nakon zločina na Kapiji, 30. maja 1995. objavljuje tekst "Ispred mladih masakriranih u Tuzli", u kojem otvoreno upozorava na visoku cijenu neodlučnosti međunarodne zajednice, te traži da se "gradovi i regije suživota proglase zaštićenim područjima".

Ubrzo nakon toga, odustaje od borbe i od ovog svijeta. Odlučio je prekinuti vlastiti život, 3. jula 1995. godine, u dobi od 49 godina. Oni koji su ga poznavali tvrde da više nije mogao gledati, u samom srcu Evrope, ubijanje naše zemlje i nečinjenje onih koji su to mogli zaustaviti.

- Da su ga čuli oni koji su trebali i mogli, ne bi se desila ni Kapija, ni Srebrenica, ni... - prisjećajući se njegovog života i djela, napisala je dr. Irfanka Pašagić, dobitnica Međunarodnog priznanja "Alexander Langer", koje dodjeljuje Fondacija Alexander Langer Stiftung.

Zbog svojih zasluga u borbi za mir Alexander Langer proglašen je za počasnog građanina Tuzle i Sarajeva.