Sjednica Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine 28. maja mogla bi donijeti konačni epilog višemjesečne trakavice u vezi s izborom sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. 

HDZ čvrsto stoji na poziciji da Federacija u Ustavni sud BiH treba poslati Marina Vukoju, a u stopu ih u toj odluci prate Narod i pravda te Naša stranka. SDP nije toliko glasan u podupiranju Vukoje, mada su se ranije izjasnili kako će glasati. Predsjednik te stranke Nermin Nikšić ranije je izjavio kako će SDP biti principijelan, pa će glasati za prvorangiranog, kao što su to činili i pri ranijim izborima. 

- Tako da i ovdje ćemo se ponašati na isti način. Naravno da članovi SDP-a u Komisiji nisu bili spremni da oni, niti je to bio naš stav, eliminišu sve kandidate, da ide samo jedan kandidat na Parlament. Ali kad dođe do toga, kad dođe do glasanja, mi ćemo se držati svog principa, ukoliko se ne desi nešto spektakularno da promijenimo tu svoju odluku, ali ne bi trebalo - kazao je Nikšić još prošle godine u martu. 

Stvari su, dakle, jasne. U Zastupničkom domu postoji većina za izglasavanje Vukoje ukoliko se, kako je to rekao Nikšić, ne desi nešto spektakularno. Ili ukoliko neko od zastupnika iz vladajućih stranaka odluči da ipak neće poštovati koalicijski dogovor o isporučivanju Ustavnog suda BiH Draganu Čoviću.

Opozicione stranke, u prvom redu SDA i DF, protive se izboru Vukoje navodeći da je on stranački kandidat HDZ-a, ali i da nije najsretniji izbor jer nema iskustva u pravosuđu. 

Predsjednik NiP-a Elmedin Konaković nema nikakvih kočnica pri davanju podrške Vukoji. 

- Podsjećam da je komisija u svom tijelu imala dvoje ljudi iz pravosuđa koji su ocjenjivali kvalitet predloženih kandidata. Oni su ocijenili da je Vukoja najbolji. To su parametri koji kažu da je to najbolji kandidat - izjavio je Konaković. 

Uobičajeno je za NiP da se pri pravdanju svojih ruku koje će dići za Vukoju pozivaju na komisiju koja je bodovala kandidate, ističući pritom "dvoje ljudi iz pravosuđa". Ljudi iz pravosuđa svakako daju na težini toj komisiji. Međutim, bodovanje je bilo tajno, pa mi kao javnost ne znamo koliko su članovi, predstavnici pravosuđa, dali bodova Vukoji, a koliko ostalim kandidatima. 

Tu radnu grupu koja je bodovala kandidate činili su Hakija Zajmović i Božana Banduka iz Udruženja sudija FBiH te zastupnici Mladen Bošković (HDZ), Irfan Durić (NES) i Rasim Smajlović (NiP). Prema tome, gotovo sa sigurnošću se može tvrditi da su upravo Bošković i Smajlović maksimalan broj bodova dali Vukoji, vodeći će političkim interesima, a minimalan broj bodova nekim drugim kandidatima. 

- Ja nikad nisam dobio dokaz da je on (Vukoja) politički kandidat. Bio je biran za sekretara jednog ili oba doma Parlamenta BiH, a u zakonu kaže da biste bili birani za tu funkciju ne smijete biti politički čovjek. U oba slučaju su glasali i SDA i DF. Kako je moguće da tad nije bio politički, a sad jeste. To su ti njihovi spinovi - kazao je.

Krenimo redom. Dokaz da je Vukoja čovjek blizak HDZ-u javnosti je putem medija predočen više puta. Vukoja je bio HDZ-ov kandidat za državni Dom naroda 2019. godine kada se glasalo u Parlamentu Federacije. On je bio treći na HDZ-ovoj listi. 

Kada Konaković govori o izboru na mjesto sekretara nekog od domova u Parlamentu BiH i kaže "da biste bili birani za tu funkciju ne smijete biti politički čovjek", on vrlo transparentno demonstrira svoje neznanje ili je pak on taj koji svjesno spinuje.

Ne postoji zakon ili drugi propis koji potvrđuje Konakovićeve riječi. Naime, problem sa stranačkom pripadnošću Vukoja bi imao da je pozicija sekretara doma u Parlamentu BiH pozicija državnog službenika. Međutim, u zakonu jasno stoji da sekretari domova nisu državni službenici, kao ni sekretar Zajedničke službe Parlamenta. Piše to u Zakonu o državnoj službi u institucijama BiH. Iz svega proizilazi da navodni spinovi SDA i DF-a koje im Konaković prišiva - ne postoje. I da nije postojala nikakva prepreka za izbor Vukoje na mjesto sekretara.

Konaković podrobnije informacije na ovu temu može dobiti od svog stranačkog kolege Aljoše Čampare jer je upravo on, kada je bio SDA-ov, bio izabran za sekretara Zajedničke službe Parlamenta BiH. Potpuno zakonito. Stranačka pripadnost mu u tome nije bila prepreka, kao što nije ni Vukoji niti bilo kome drugom. 

Kad je u pitanju izbor sudije Ustavnog suda BiH, ono što slijedi je sjednica Komisije za izbor i imenovanja Zastupničkog doma FBiH koja će biti održana neposredno pred sjednicu Zastupničkog doma. Vlast je iz Komisije izbacila nekoliko opozicionih članova, tako da sad imaju većinu pri odlučivanju.

Sada je samo pitanje da li će se Komisija držati zakona i poslati Domu listu kandidata za Ustavni sud na izjašnjavanje ili će poslati zastupnicima samo Vukojino ime da se izjasne. 

Lista kandidata koji su zadovoljili kriterije i koji mogu biti izabrani u Ustavni sud je sljedeća:

Marin Vukoja 46,50 bodova,

Sanela Gorušanović-Butigan 45 bodova,

Ivo Rozić 43,50 bodova,

Mile Lasić 43 boda,

Zvonko Mijan 40,50 bodova,

Monika Mijić 39 bodova,

Zdravko Lučić 40,50 bodova,

Željka Marković-Sekulić 39 bodova,

Danica Šain 38 bodova,

Mario Širić 37 bodova.