Da li nas poslije vrelog ljeta čeka ekstremno hladna zima?

To pitanje postavlja Euronews u svojoj analizi, a kao jedan od mogućih odgovora navodi takozvani 100-godišnji kalendar, historijsko djelo nastalo još u 17. vijeku.

Prognostički modeli očekuju da će El Ninjo dostići vrhunac tokom novembra i decembra 2026. godine, a nekoliko uzastopnih prognoza već ga svrstava u kategoriju najjačih ikada zabilježenih.

Za Evropu trenutni modeli, uključujući ECMWF i nezavisni NOAA NMME ansambl, koji su međusobno prilično usklađeni, pokazuju pretežno blažu zimu.

Glavno obilježje bit će izraženo zapadno do jugozapadno strujanje sa Atlantika, koje donosi relativno topao i vlažan zrak u veliki dio kontinenta, kao i temperature iznad prosjeka tokom decembra, januara i februara.

To, međutim, ne znači da snijega neće biti. Naprotiv, zbog pojačanog dotoka vlage sa Atlantika ukupna količina padavina trebalo bi da bude iznad prosjeka u velikom dijelu Evrope, naročito na zapadu, u centralnim i jugoistočnim predjelima.

Problem je u tome što će zrak u nizinama i na srednjim nadmorskim visinama često biti previše topao da bi te padavine bile u obliku snijega.

Zbog toga bi niži predjeli, uključujući veliki dio srednje Evrope, mogli da imaju manje snježnih epizoda nego inače, dok bi najviši dijelovi Alpa, iznad približno 1.800 do 2.000 metara, kao i sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta, mogli da imaju solidne, pa čak i natprosječne količine snijega.

Skijališta u Pirinejima, Apeninima, na Balkanu i u Škotskom visočju, prema ovom scenariju, mogla bi da se suoče sa otežanim uvjetima i ispodprosječnim prirodnim snježnim pokrivačem.