Štrajk je prerastao u oružani otpor protiv nasilja žandarmerije, a u sukobima je ubijeno devet radnika, a desetine su ranjene. Taj događaj u historiju je upisan kao Husinska buna, po jednom tuzlanskom naselju u kojima je došlo do krvavih obračuna.

Rudari nekad i sad

- Danas su rudari u finansijski i materijalno u boljem položaju, međutim uslovi rada su loši. Prije 100 godina naši komorati su donijeli odluku o generalnom štrajku. Tada su bili nezadovoljni uslovima rada, dnevnicama i nepoštivanjem kolektivnog ugovora. Evo i 100 godina kasnije mi najavljujemo štrajkove zbog nepoštivanja kolektivnog ugovora - kaže Zuhdija Tokić, predsjednik Sindikata rudara Rudnika "Kreka" Tuzla.

U rudniku "Mramor", istakao je Tokić, krocom i krampom se i danas ostvaruju proizvodni rezultati.

{$galerijaFotografija}

- Neulaganje u "Kreku" rudnici ne mogu ostvariti proizvodni rezultat koji bi bio dovoljan da se poštuje kolektivni ugovor. Bez podrške Elektroprivrede BiH mi ne bi mogli egzistirati i poslovati - navodi Tokić.

On naglašava da je "Kreka" najvažniji rudnik unutrar Koncerna Elektroprivrede BiH i po proizvodnji i po ljudstvu, a Blok 7, Termeoelektrane Tuzla isključivo je naslonjen na proizvodnju "Kreke". Ovaj rudnik trenutno ima 2.150 zaposlenih, a ove godine prizvest će oko 1,6 miliona tona uglja. Prosječna plaća je oko 1.100 KM, a 60 posto rudara ne može zaraditi taj iznos.

- Rudar ima samo dva zahtjeva, da mu se obezbijede uslovi rada i ispoštuje kolektivni ugovor, odnosno plati ono što je uradio. Je li to puno - kaže Tokić.

Radničko naselje

Zgrada nekadašnjeg Radničkog doma u kojoj je donesena odluka o generalnom štrajku obnovljena je, a u njoj je danas otvorena izložba "Naša Kreka", koja govori o historiji ovog radničkog naselja u Tuzli.

- Kreka je veoma staro naselje, čiji je nastanak vezan za rudnik. Nastalo je 1884. godine kada je rudnik dao na korištenje 99 objekata u dvije kolone. Tu su stanovali rudari i stručni radnici rudnika. U tom naselju su živjeli pripadnici 27 različitin nacija, a mještani su posebno njegovali komšijske odnose - kaže Vesna Isabegović, jedna od autorica izložbe "Naša Kreka".

Već krajem 19. stoljeća Kereka je imala poštu, telefon, telegraf, obdanište, školu i konzum. To naselje nastalo iz rudarskog embriona i danas ime većinu objekata iz nekadašnjih kolona, a stanovnici još uvijek čuvaju uspomene na vrijeme kada je "sretno" bio pozdrav koji se najčešće čuo.

- Pozdrav "sretno" je zakon odredila Austro-ugarska uprava u BiH. Tada je rečeno da se niti jedan drugi pozdrav ne smije koristiti u rudarstvu, jer je to bila prevencija vjerskih pozdrava koji bi pojedine rudare mogla dovesti u neugodan položaj, pogotovo kada komuniciraju sa nadređenima. Tada je ta komunikacija izjednačana i dan-danas je zadržana - kaže prof. dr. Tihomir Knežiček da Rudarsko-građevinsko-geološkog fakulteta u Tuzli.

Husinskom bunom prije stotinu godina skrenuta je pažnja na bijedna primanja rudara, ali i teške uslove rada. Rudari se danas ne žale na primanja, ali u 21. stoljeću rade krocom i krampom, kao i njihovi komorati koji su prvi sišli u okno "Kreke".