Broj zaposlenih u Federaciji Bosne i Hercegovine nije u porastu, kao što to tvrde iz Vlade Federacije BiH i Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH, nego je u padu, a to je posebno evidentno u kantonima gdje je najviše proizvodnih pogona, poput Zeničko-dobojskog, Tuzlanskog i Srednjobosanskog kantona.

Zbog oprečnih informacija u javnosti pojavile su se sumnje da Vlada Federacije BiH "frizira" podatke, ali da to čini i Ekonomsko-socijalno vijeća Federacije BiH u kojem su i Udruženje poslodavaca FBiH, ali i sindikati.

Jedino u Kantonu Sarajevo jeste povećan broj zaposlenih za 1.504 osobe u odnosu na period januar - mart 2024. godine.

Najviše brine šutnja sindikalista, i pitanje je zašto šute, jesu li oni predstavnici radnika i borci za njihova prava ili su oni borci za poslodavce i vlast. 

Podaci Agencije za statistiku BiH govore i da je na nivou BiH manje zaposlenih.

Tako je podatak Agencije da je u februaru ove godine broj registriranih nezaposlenih osoba u BiH bio 324.314, te da se broj registriranih nezaposlenih osoba u odnosu na januar ove godine povećao za 0,2 posto.

Nezaposlenom osobom se smatra svaka osoba koja ispunjava zakonom propisane uvjete i prijavljena je u nekom od Zavoda za zapošljavanje.

Admir Čavalić, predsjedavajući Odbora za ekonomska pitanja i finansije Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH i zastupnik (SBiH) u ovom domu, za Faktor kaže da su podaci jasni.

 - Po podacima Porezne uprave FBiH došlo je do pada zaposlenosti u prvom kvartalu ove godine u Federaciji BiH i to je nešto što je nezabilježeno u proteklih par godina i tu zaista nema dileme - kazao je Čavalić.

On ističe da se koriste nekakve "akrobacije" kako bi se kompariralo ono što se inače ne komparira metodološki, a kako bi se neki drugi zaključci predstavili.

- Zbog toga apeliram na sve građane Federacije BiH da samo odu na stranicu Porezne uprave FBiH i da vide da tri mjeseca imamo negativan skor. Dakle, to je razlika između prijavljenih i odjavljenih radnika, više od 8.000 za Federaciju BiH, u prvom kvartalu ove godine. I to je to, ne znam kojim vještinama se to može predstaviti da je nešto što nije - ističe Čavalić.

Konstatuje da je činjenica da je došlo do pada zaposlenosti i da je neobičan početak ove godine, te da se sve ovo, najvjerovatnije, veže za kraj prošle godine i odluku Vlade FBiH da poveća minimalnu plaću na 1.000 KM, a bez da je uradila fiskalnu reformu.

- Sve ide u pravcu da se opravda ta odluka Vlade FBiH, a šta se dešava u zajednici poslodavaca, ne znam, možda su pod pritiskom subvencija - zaključuje Čavalić.