VEZANI TEKST - Dvije decenije od smrti Alije Izetbegovića: Intelektualac i državnik uvažen i na Istoku i na Zapadu

Ostao je upamćen kao prvi veliki državnik u historiji BiH u momentu kada je ona postala suverena i nezavisna, ali je i trajna inspiracija kao čovjek, i kao mislilac.

Izetbegović je dakle, bio intelektualac i mislilac podjednako prihvaćen i na Istoku i na Zapadu, čemu svjedoči veliki broj nagrada koji je dobio na svim stranama svijeta. Bio je jednako pihvaćen i kod američkog Senata i kod iranskih vlasti. Dobio je nagrade iz Malazije, Katara, Francuske, Turske, od pape Ivana Pavla II, od brojnih demokratskih foruma koji promiču mir i demokratiju.

Tako da je Alija Izetbegović bio poznat kao lider, mirotvorac, borac za istinu, koji je jednako bio prihvaćen i u islamskom svijetu i na Zapadu, a to potvrđuje i činjenica da su njegova djela prevedena na broje jezike svijeta, njemački, engleski arapski i turski jezik.

Mnogo je mudrih riječi koje je Izetbegović izgovorio javno ili zapisao u svoje knjige, ali jedna od onih koju danas, kada njega više nema, a potrebna nam je više nego ikada je: "Moramo biti jaki, moramo biti jaki. Prenesite to znanje našoj djeci! Kažite im da moraju biti dobri i plemeniti, ali moraju biti jaki. U ovom svijetu se samo snaga poštuje".

Koliko svijetu, Bosni i Hercegovini, i regionu danas nedostaje jedan vizionar, patriota i državnik kakav je bio Alija, za Faktor je govorio dr. Sedad Bešlija, direktor Instituta za historiju UNSA.

- Često se kroz historiju čovječanstva dolazilo do zaključka o praznini koja nastupi poslije odlaska lidera koji su obilježili jednu epohu, odnosno čija sudbina je povezana sa sudbinom zajednice. To se može prepoznati i u bosanskohercegovačkom kontekstu nakon odlaska sa ovog svijeta Alije Izetbegovića.

Njegov odlazak značio je, prije svega, odlazak jedne stabilne ličnosti, čovjeka širokih vidika i mudrog lidera jednog naroda i države. Danas, kada se osvrnemo na ono što je došlo poslije njega, vidjet ćemo da Bosni i Hercegovini, ali i današnjem svijetu, koji je možda i suroviji od onog svijeta u kojem je Alija živio, u javnom prostoru i djelovanju najviše nedostaju mentalno i psihički stabilne i staložene ličnosti, ljudi koji nisu intelektualno ograničeni i uskogrudni te osobe koji se u svom radu vode principima mudrosti, samokritičnosti i pravednosti.

VEZANI TEKST - Lejla Akšamija, kćerka Alije Izetbegovića: Vjerovao je da ljudi različitih religija i nacija mogu živjeti zajedno

Aliju Izetbegovića su krasile sve odlike jednog jakog lidera. Ostao je dosljedan svojim idejama i načinu rada do kraja života, rijetko je danas vidjeti kod ljudi takav jedan životni kontinuitet. Bio je čovjek od ideje, misije i akcije. Bio je državnik, ali po meni, najvažnija odlika koja predstavlja tajnu njegovog uspjeha bila je njegova snaga savjetovanja i konsultovanja sa što većim brojem ljudi različitih svjetonazora i profila te kritičko promišljanje i samokritičnost kojoj se uvijek i iznova vraćao u svome radu i djelovanju. Svijet u kojem bi bilo više ličnosti poput Alije Izetbegovića bi, dakako, bio bolji i sigurniji svijet – naglasio je Bešlija.

Scenarist, dramaturg i romanopisac Zlatko Topčić prisjetio se svog jedinog susreta sa Alijom, koji, kako ističe, najbolje opisuje njega kao lidera koji je rušio predrasude svojim nevjerovatnim znanjem i otvorenošću.

Njegovu anegdotu prenosimo u cjelosti:

- Bila je, čini mi se, 1994. godina kada smo u Društvu pisaca ugostili delegaciju slovenskog PEN centra. U delegaciji su bili Novak, Jancar, naš Josip Osti i još neki pisci čija sam imena zaboravio. Između ostalog, program posjete je predviđao susret u Predsjedništvu s Alijom Izetbegovićem. Protokolom je bilo određeno da sastanak ne traje duže od pola sata, ali je razgovor o politici, književnosti i filozofiji potrajao barem tri puta duže. Ne znam s kakvim su predrasudama kolege iz Slovenije došle - a jesu, imali su neke čvrste predodžbe u okvirima poznatih stereotipa! - ali ih je on sve razbio u paramparčad, demonstrirajući ozbiljnu upućenost u sve teme koje su bile predmet razgovora.

Njegova viđenja budućnosti Bosne kao demokratske i, pogotovo, sekularne države, na neki banalan način su pokušali odmah testirati izražavajući, na domaćinsku ponudu da budu nečim počašćeni, želju za viskijem, konjakom... što je - na iznenađenje gostiju, a na radost nekih članova domaće delegacije, pa i moju - bilo odmah obilno uslišeno. Napuštajući zgradu, gosti su sada bili ipak manje impresionirani našim prenaglašeno nonšalantnim, veteranskim kretanjem preko snajper zona, koje su oni pretrčavali, nego ukusom alkohola što im je, još s nevjericom, golicao nepca.

VEZANI TEKST - Bakir Izetbegović: Mnogi bi svjetlo zvali mrakom da nije bilo Alijine misli i njegovih knjiga

Dugo poslije sastanka je trajao muk, kao da su svi sređivali utiske, ali nikada neću zaboraviti prvu rečenicu koju je, snebivajući se, izrekao neko od njih: "Bože, kako li je ovom plemenitom i blagom čovjeku razgovarati s onim divljacima s Pala?!"

O Aliji Izetbegoviću napisane su mnoge knjige, snimljeni su filmovi i serije. U Muzeju sjećanja na 15. juli u Istanbulu na izložbi o historijatu državnih udara u svijetu i o historiji kolonijalizma, na jednom zidu među fotografijama boraca za slobodu i protiv ugnjetavanja, u društvu Mustafe Kemala Ataturka, Mahatme Gandhija, Che Guevare, Nelsona Mandele i Martina Luthera Kinga, našao se i Alija Izetbegović.

Pored njegove fotografije piše: "Svojim intelektualnim porijeklom Alija Izetbegović, poznat i kao kralj mudraca, osvojio je divljenje cijelog svijeta svojim odnosom prema zločinima počinjenim protiv čovječanstva tokom raspada Jugoslavije. Borio se za to da Bošnjaci u Bosni i svi ljudi vode dostojanstven život."