Mikrobiološka (antimikrobna) otpornost (rezistencija) na antibiotike ozbiljan je javno zdravstveni problem i preuzima sve veću važnost u svijetu.
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH, bakterijska antimikrobna rezistencija već je povezana s više od 4,7 miliona smrtnih slučajeva godišnje.
Bez hitnog djelovanja, do 2050. godine mogla bi uzrokovati čak 39 miliona smrtnih slučajeva, uz godišnje troškove za globalnu ekonomiju veće od 3,4 biliona američkih dolara, pri čemu će posljedice nesrazmjerno više pogađati zemlje sa niskim i srednjim dohotkom.
Šta je antimikrobna otpornost?
Da bi se znao tačan odgovor na to pitanje, potrebno je naglasiti da su antibiotici vrlo važni lijekovi koji sprečavaju rast bakterija, ali se primjenjuju isključivo za liječenje bakterijskih infekcija.
Propisivani u vrijeme COVID-19
Učestalim i nekritičnim uzimanjem antibiotika bakterije razvijaju otpornost, odnosno zaobilaze načine na koje antibiotici na njih djeluju i u tome su sve uspješnije.
Međutim, antibiotici se često koriste nepotrebno, kod nas ih ljudi sve češće uzimaju za liječenje virusnih repiratornih infekcija, čiji se početni simptomi preklapaju sa sličnom, ali nedokazanom bakterijskom infekcijom, kod povišene temperature ili u svrhu prevencije bakterijskih infekcija u dječijoj praksi.
Osim u humanoj medicini, antibiotici se primjenjuju nekritično i kod životinja, a nalaze se i u namirnicama, što se također održava na zdravlje ljudi.
Prije dvije godine, na preporuku Svjetske farmaceutske organizacije, urađeno je ispitivanje o potrošnji antibiotika po stanovniku u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Marin Crnogorac, predsjednik Farmaceutske komore FBiH, kaže da se podaci u međuvremenu nisu bitno mijenjali, pa su validni i danas.
- Prema dobijenim rezultatima, BiH je zauzela 14 mjesto od 27 država koje su učestvovale u ispitivanju. Našli smo se između Francuske i Španije. Hoću da kažem da se u BiH antibiotici ne propisuju ništa više nego u drugim zemljama Evropske unije i da njihova potrošnja sve više ide za ono što treba, a to su bakterijske upale - ističe Crnogorac.
Iako su se ranije koristili za virusna oboljenja, naročito u vrijeme pandemije COVID-19, pa se na kraju, prema riječima Crnogorca, pokazalo da nisu davali nikakav benefit, u posljednje vrijeme manji je broj zloupotreba antibiotika.
- Naravno da ćete i danas naići na pacijente oboljele od gripe da im se propiše antibiotik ne znajući da im on neće pomoći da ozdrave. Najvažnije je da su ljekari svjesni rizika i da antibiotike propisuju samo u slučajevima kada za to postoji opravdan razlog. Također, važno je istaći i da se pacijenti, kojima je propisan antibiotik, trebaju tačno pridržavati uputstva za njegovo korištenje, a to znači da ih treba uzimati onoliko dana koliko je ljekar propisao. Nažalost još uvijek se dešava da mnogi na svoju ruku prekidaju uzimanje lijeka, navodeći kako se osjećaju bolje. To je daleko od istine, jer su u tom trenutku samo zaliječeni, a nikako izliječeni - napominje Crnogorac.
Kakvo je stanje u KS
Razvoj novih klasa antibiotika drastično je usporen, dok bakterije sve brže stječu otpornost na postojeće lijekove.
- Posljednjih godina u svijetu nisu stvoreni antibiotici koji bi nadomjestili postojeće, odnosno na koje ne bi postojala mogućnost rezistencije. Kad se godinama koristi jedan antibiotik mogućnost stvaranja rezistencije je velika - kaže Crnogorac.
Nekontrolisano uzimanje i prekomjerno propisivanje antibiotika primarno u Kantonu Sarajevo postaje sve ozbiljniji javnozdravstveni izazov, na šta su, prema riječima dr. Nejre Jonuz-Gušić, specijaliste urgentne medicine u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć KS, upozorili domaći i međunarodni zdravstveni stručnjaci.
Kako kaže Jonuz-Gušić, pozivajući se na procjene Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), skoro trećina građana BiH uzima antibiotike samoinicijativno i bez ljekarskog recepta, najčešće koristeći stare kućne zalihe.
- Dodatni problem predstavlja pritisak pacijenata u ambulantama porodične medicine da im se terapija propiše bez prethodno urađenog antibiograma, kao i samovoljno prekidanje terapije čim se pojave prvi znaci poboljšanja. Ovakva praksa direktno ubrzava razvoj antimikrobne rezistencije. Neodgovorna upotreba lijekova vodi ka zdravstvenoj krizi u kojoj bi rutinske operacije i uobičajene infekcije mogle postati teške za liječenje. Evropski podaci već bilježe zabrinjavajući rast infekcija izazvanih rezistentnim sojevima bakterija poput Escherichie coli i Klebsielle pneumoniae - navodi dr. Jonuz-Gušić.
Kako bi se spriječilo dalje širenje ovog problema, nadležne institucije u KS, dodaje doktorica, pooštrile su mjere kontrole.
- Farmaceutska inspekcija Kantonalne uprave za inspekcijske poslove provodi redovne nadzore u apotekama kako bi suzbila izdavanje antibiotika bez recepta, dok pravila Zavoda zdravstvenog osiguranja KS ograničavaju važenje recepta za antibiotike na najviše tri dana od dana propisivanja - kazala je Jonuz-Gušić.