VEZANI TEKST - Korisnici javnih kuhinja i djeca i akademski obrazovani građani

Amina Omičević iz UNDP-a kazala je za Faktor da je danas broj korisnika ovih usluga čak veći nego tokom pandemijskih godine, ali broj kuhinja je isti ili manji.

- Svakako je neophodno pružiti sistemsku podršku javnim kuhinjama koje trenutno djeluju i pomažu gotovo 19.000 naših sugrađana s jednim toplim obrokom dnevno, a zbog rastućih potreba otvarati i nove organizacije ovog tipa i inovirati uslugu osiguravanja toplih obroka za građane - kazala je za Faktor Omičević.

Javnu kuhinju nemaju još mnoga mjesta u Bosni i Hercegovini poput Čapljine, Tomislavgrada, Prozor-Rame, Nevesinja, Trebinja, Neuma, Gruda, Bosanske Krupe…

Humanitarne organizacije koje osiguravaju topli obrok i pojedine lokalne zajednice pokazuju interes da se ova usluga uspostavi i u mjestima gdje ona trenutno ne postoji.

- Osim javnih kuhinja, mora se razmišljati i o novim načinima na koje pravo na topli obrok mogu ostvariti i građani koji žive u udaljenim ruralnim sredinama, a nisu u mogućnosti sami sebi osigurati topli obrok, kao i na druge ugrožene skupine poput osoba koje iz zdravstvenih i drugih razloga ne mogu same doći do organizacija poput javnih kuhinja.

U našem društvu, nažalost, postoji i određena doza predrasuda prema ovoj vrsti usluge tako da moramo zajednički raditi na skidanju stigma s pitanja korištenja usluga javnih kuhinja i pružanja pomoći građanima - poručila je Omičević.

Sekretar Crvenog križa Grada Mostara Alen Kajtaz kazao nam je da ono što viđa na terenu i u razgovoru sa ljudima jeste da velikom broju njih ponos ne dozvoljava da se prijave u centre za socijalni rad, te da je po tim parametrima broj onih kojima je potreban topli obrok "za 50 posto veći nego što se predstavlja". 

VEZANI TEKST - Šta je dovelo do zatvaranja socijalnih prodavnica u BiH?

- Broj koji se trenutno pokazuje je 19.000, međutim zasigurno ima više od 30.000 onih koji bi trebali koristiti javnu kuhinju da ne bi bili gladni.  Vlast pokušava nešto uraditi, međutim to je nedovoljno. Ono što mi vidimo je da u Bosni i Hercegovini raste broj socijalnih slučajeva - poručio je Kajtaz. 

Prema istraživanju, najveće potrebe za toplim obrocima imaju starije osobe bez srodnika bez ili sa minimalnim primanjima i samohrani roditelji koji ne rade.