Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine danas je potvrdila rezultate Općih izbora u Bosni i Hercegovini održanih 4. oktobra. Ova odluka je konačna i na nju nema prava žalbe.

Izbori su održani za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Narodnu skupštinu Republike Srpske, predsjednika i potpredsjednike RS-a i skupštine kantona u Federaciji BiH. 

Predsjednik CIK-a Jovan Kalaba na press konferenciji povodom potvrde rezultata izbora kazao je da smatraju da su uspješno odgovorili zadatku, da su izbori bili fer i demokratski, te da je bila uspješna primjena novih tehnologija koja je pokazala da su spremni za modernizaciju i zaštitu integriteta izbornog procesa.

Na press konferenciji je rečeno da nije bilo ni 20 zahtjeva za ponovno brojanje za razliku od 125 zahtjeva za izbore 2022. godine, što govori da nisu izbori kompromitirani kako neki to žele predstaviti.

Kalaba je istakao i da je Sud Bosne i Hercegovine odbio sve žalbe na odluke CIK-a. 

- U narednim danima će CIK raditi na izradi uvjerenja na dodjeli mandata, a svi novoizabrani koji imaju namjeru odbiti mandat od danas mogu CIK-u dostaviti izjavu kako bi se odmah pristupilo dodjeli zamjenskih mandata - rekao je Kalaba.

CIK je danas izmijenio Uputstvo o stavljanju mandata u mirovanje i aktiviranju mandata u mirovanju.

- Sada svi novoizabrani članovi zakonodavne vlasti, oni koji obavljaju dužnost u izvršnoj vlasti iz prethodnog mandata, ako prihvate novi mandat, a žele iskoristiti pravo na mirovanje, izjavu o prihvatanju mandata i zahtjev o mirovanju mandata moraju podnijeti u roku od sedam dana - dodao je Kalaba.

Pojasnio je da se prvi put primenjuju odredbe Izbornog zakona koje su na snazi od marta 2024, a odnose se na izabrane članove zakonodavnih organa i mirovanje mandata.

Kalaba je napomenuo da slijede i posredni izbori 15 delegata u Dom naroda Parlamenta BiH, 80 u Dom naroda FBiH i 28 u Vijeću naroda RS-a. 

Na pitanje novinara o analizi Detektora da je objavljeno 6.000 tendera u kampanji pred izbore, da je korištenje javnoih sredstava bilo u iznosu većem od milijardu KM, a samo pet kazni, da je bilo najmanje 60 govora mržnje i nekoliko kazni, iz CIK-a su usmjerili na tužilaštva. 

- Ove teme jesu propisane Izbornim zakonom, ali i Krivičnim zakonom BiH. Činjenica je da se ova pitanja dominantno postavljaju CIK-u jer smo jedina institucija koja je po pitanju ovih tema nešto radila i izricala kazne. Moramo se pridržavati normi Izbornog zakona. Sve radnje koje se odnose na izvlačenje javnog novca u političke svrhe nisu propisane Izbornim zakonom. Mi se držimo striktno Izbornog zakona. Najviše tendera, novca se na drugi način zloupotrebljavaju, ali je to pitanje za pravosuđe - rekao je član CIK-a Željko Bakalar.

Kazao je da se i kod govora mržnje drže činjenice je li ili nije korišten u kampanji, da imaju definiciju govora mržnje u Izbornom zakonu i da se konsultuju sa ekspertima.

- Ide se od slučaja do slučaja. Sve detalje iz definicije moramo vidjeti, a po našem mišljenju  to nije nešto što bi trebao biti posao organa čija je osnovna djelatnost vezana za provedu izbora. Ima puno posla za tužilaštva koja najčešće takve radnje apsolutno nikad ne procesuiraju. Mi nešto radimo pa nas i pitaju. Postavite ta pitanja drugim organima - poručio je medijima Bakalar.

Član CIK-a Irena Hadžiabdić rekla je da su za zloupotrebu javnih sredstava imali 165 prigovora i izrekli više od milion i 350.000 KM kazni, a da su limitirani odredbama Izbornog zakona.

- Kod govora mržnje, većina sankcija koja je propisana se odnosi na nosioce izvršnih funkcija samo ako su kandidati. Vezano za državne službenike, zloupotreba je samo ako se koriste u radno vrijeme - dodala je Hadžiabdić. 

Suad Arnautović, član CIK-a, ocijenio je da su ovi izbori prekretnica u izbornoj historiji BiH, da su građani dobili rezultate u rekordnom roku, ali i da pitanja postavljaju uglavnom oni koji su izgubili zbore.

Na pitanje o niskoj izlaznosti i šta uraditi do idućih izbora posebno po pitanju mladih, Arnautović je kazao da CIK nije u toj mjeri ovlašten da donosi inicijative, ali da jesu pojedinačno izlazili, pa je tako on izašao sa idejom da se dobna granica spusti na 16 godina.

Ponovio je da je birački spisak prenapuhan, a da to je posljedica zakonskog rješanja od prije 20 godina, pa tako, na primjer, neko može izvaditi ličnu kartu BiH, a živi u Australiji i na biračkom je spisku BiH.

Bakalar je odgovarao i na pitanja ima li promjena između sada potvrđenih rezultata izbora u odnosu na utvrđene rezultate izbora. 

- Između rezultata sa skenera i ručnog brojanja imaju neka odstupanja, manja. Na dva mjesta u dva kantona su se promijenili rezultati u smislu dodjele mandata, i to u Unsko-sanskom i Livanjskom kantonu. Mala razlika u rezultatima kako je očitao skener i ručno brojanje je nastupila samo iz razloga kako birački odbor tumači volju birača u odnosu na obilježavanje polja - rekao je Bakalar pa pojasnio da nekad nisu birači nisu popunili cijelo polje.

Irena Hadžiabdić je napomenula da su nove izborne tehnologije pokazale da su važan alat za povratak povjerenja birača, da je bilo problema na nekim biračkim mjestima, ali je sve to za prvi put očekivano.

- Pred nama je ogroman posao da sve što je bilo problem ne bude problem - dodala je.

Inače, prema rezultatima izbora, u Predsjedništvo BiH izabrani su Denis Bećirović (SDP), član Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda, Darijana Filipović (HDZ) iz reda hrvatskog naroda i Željka Cvijanović (SNSD) iz reda srpskog naroda. 

Za predsjednika/potpredsjednike RS-a izabrani su Savo Minić (SNSD), Ramiz Salkić (SDA) i Igor Balukčić (HDZ 1990). 

Ostale detalje možete pogledati na ovom linku. 

Potvrđivanjem rezultata izbora počinju teći rokovi za konstituiranje vlasti.

U roku od 15 dana trebaju se konstituirati Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Narodna skupština Republike Srpske.

U roku od 20 dana od danas trebaju se konstituirati Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i kantonalne skupštine.

U roku od 30 dana od danas treba se konstituirati Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Po Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine, izbor delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH se vrši odmah po sazivanju kantonalne skupštine nakon izbora za kantonalne skupštine, a najkasnije mjesec od potvrđivanja rezultata.

Isti je rok za izbor delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH iz Doma naroda Parlamenta FBiH i NSRS-a.

U roku od 20 dana od danas trebaju se konstituirati Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i kantonalne skupštine.

U roku od 30 dana od danas treba se konstituirati Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Po Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine, izbor delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH se vrši odmah po sazivanju kantonalne skupštine nakon izbora za kantonalne skupštine, a najkasnije mjesec od potvrđivanja rezultata.

Isti je rok za izbor delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH iz Doma naroda Parlamenta FBiH i NSRS-a.