U Narodnoj skupštini Republike Srpske počela je rasprava o "Informaciji o urušavanju pravnog sistema u BiH kršenjem Dejtonskog mirovnog sporazum".

Ovo je druga tačka dnevnog reda današnje posebne sjednice i stavljena je na prijedlog zastupnika vladajuće većine u RS-u.

Tužilaštvo BiH je odmah po saznanjima o sazivanju sjednice skupštinskog kolegijuma za zakazivanje ove posebne sjednice, od predsjednika NSRS-a Nenada Stevandića zatražilo hitno dostavljanje dokumentacije zbog sumnji, između ostalog, u - dogovor za činjenje krivičnog djela, napad na ustavni poredak, neizvršavanje odluke Ustavnog suda BiH, sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje...

Uvodnu riječ o aktuelnoj tački, dala je zastupnica SNSD-a Ranka Perić-Romić i navela kako visoki predstavnik nema ovlaštenja da interveniše u Ustav RS-a i zakone koje donosi parlament koji je za to zadužen.

Dodala je da je, uprkos tome, donijeto 260 odluka visokog predstavnika.

Govorila je i o "antidejtonskom djelovaju Ustavnog suda BiH".

- Još uvijek sjede sudije stranci, a ne postoji Zakon o Ustavnom sudu nego funkcioniše prema nekim svojim pravilima. Kada bismo krenuli da nabrajamo sve odluke Ustavnog suda BiH na štetu RS-a, bilo bi puno i ne bih mogla da se uklopim u raspoloživo vrijeme – navela je Perić–Romić, te spomenula odluke u vezi poljoprivrednog zemljišta, Šuma RS-a, svojinskih i obligacionih odnosa na Jahorini…

- Kako se mi borimo protiv svega ovoga? NSRS koristi svaku priliku da pozove međunarodnu zajednicu da se referiše na očigledno kršenje Dejtonskog sporazuma i da se uključe potpisnice Dejtonskog sporazuma. NSRS je donijela niz zaključaka, akata i odluka u cilju sprečavanja ovih problema – poručila je Perić–Romić.

Podsjetila je na zakone koje je donijela NSRS o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda i visokog predstavnika u BiH.

- Najgublje krešenje je montiran proces koji se vodi protiv predsjednika RS-a i direktora Službenog glasnika RS-a koji su obavljali svoju dužnost ... Najveći apsurd je da neko ko nije podržan odlukom Vijeća sigurnosti UN-a, pokreće procese protiv demokratski izabranog predstavnika – dodala je.

Zatražila je jedinstvo zastupnika NSRS-a.

U ime Vlade RS-a, obratio se ministar unutrašnjih poslova RS-a Siniša Karan koji je poručio da će ova sjednica ostati upamćena kao svojevrsni plebiscit.

On je ocijenio kako je proces protiv Milorada Dodika "završni udarac prema RS-u".

- Na optuženičkoj klupi su predsjednik RS-a, narod RS-a i Ustav RS-a, a tuži nas preko Ustavnog suda neki nesretni Christian Schmidt koji je donio neki papirić koji naziva zakon. Ako stranci pobijede u Sudu BiH preko predmeta protiv predsjednika RS-a, BiH neće više živjeti ustavni život i neće biti BiH za koju je srpski narod i njegovi predstavnici dali svoj potpis 1995. godine. Ovo je isti proces koji se desio 1991. godine kada je došlo do preglasavanja i uslijedio plebiscit. Zato sam rekao da je ova sjednica neka vrsta plebiscita, ovo je kulminacija. Predsjedink RS-a se bori za ravnopravnost RS-a, konstitutivnost našeg naroda i poštovanje ustavno-pravnog kapaciteta – rekao je Karan i još jednom podvukao da se ovim procesom želi odrediti sudbina RS-a i srpskog naroda.

- Od presudne je važnosti da budemo jedinstveni – dodao je.

Kitikujući Ustavni sud BiH naveo je kako su preuzeli projekat "unitarizacije BiH" oponašajući vrhovni sud.

- On je postao ozbiljan faktor destabilizacije BiH – istakao je Karan.

Ocijenio je kako "ovovremeni okupator" radi na majorizaciji srpskog naroda u BiH insistirajući na nenasilnoj promjeni uređenja pod izgovorom demokratizacije.

- Njihov cilj je stvaranje unitarne države u kojoj bi stvorili većinski muslimansku državu u Evropi. Njihov cilj je BiH bez Srba, država bez Srba u srcu Evrope. BiH može ostati samo uz očuvanje Detonskog sporazuma kakav je potpisan. Ne trebamo izgubiti iz vida da predsjedniku RS-a sude zbog poštovanja Dejtonskog sporazuma i Ustava RS-a – rekao je Karan.

Poručio je da su napadi na RS "obavijeni velom demokratije kroz pozivanje na princip jedan čovjek – jedan glas, kroz zaštitu ljudskih prava i sloboda i druge mehanizme".

Kritikujući Ambasadu SAD u BiH, Karan je poručio da "ono što sankcije nisu uspjele, želi se postići pred Sudom BiH".