Dvije godine trajala je drama u vezi s Reformskom agendom čije je usvajanje bilo neophodno da Bosna i Hercegovina dobije pristup milijardi eura evropskog novca kroz evropski Plan rasta za Zapadni Balkan.

Prve godine vlast na nivou BiH (Trojka, HDZ, SNSD) optuživala je kantonalne premijere iz (opozicione) SDA da blokiraju usvajanje Reformske agende kroz radnu grupu za njenu izradu, uprkos tome što je SNSD tražio rješenja na štetu države, ali i tome što je Vijeće ministara BiH moglo samo, bez formiranja radne grupe, raditi na agendi.

Potom su skoro cijelu prošlu godinu ministri iz SNSD-a u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine otvoreno obarali Reformsku agendu na sjednicama Vijeća ministara pa je odgovor Evropske komiisje bio konkretan - uzeli su nam deset posto ili 108,5 miliona eura od planirane milijarde.

Pod prijetnjom da ostanemo bez još toliko novca, Vijeće ministara BiH je konačno 30. septembra usvojilo ovaj dokument, čiji su sadržaj krili od javnosti pa i od parlamentaraca. Tada je u javnosti rečeno i da se prva tranša evropskog novca očekuje krajem 2025.

No 4. decembra 2025. iz Evropske komisije su saopćili da su odobrili našu Reformsku agendu uz upozorenje da dodjela novca Bosni i Hercegovini može početi tek nakon što na snagu stupe sporazumi o instrumentu i o zajmu i "nakon što se ispune svi uvjeti".

Ove sporazume još nemamo, a time ni prvu tranšu od 68,4 miliona eura. Po svemu sudeći, nećemo je imati bar još tri mjeseca.

- Ti sporazumi se ratificiraju po Zakonu o ratifikaciji međunarodnih sporazuma. Proces počinje inicijativom Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine i već su poduzeli. Proces po zakonu ide i kroz Predsjedništvo BiH i oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Kakav je status procesa treba vidjeti u Ministarstvu finansija i trezora – rekao je za Faktor Zoran Zeljko, direktor Direkcije za ekonomsko planiranje Bosne i Hercegovine.

Istakao je da od potpisivanja i ratifikacije ova dva sporazuma ovisi prva tranša iz Plana rasta, a da praksa pokazuje da ta procedura u idealnim uvjetima traje tri mjeseca.

Mada se u slučaju BiH teško može govoriti o idealnim uvjetima.

Za šta će ovaj novac ići kada konačno stigne, pojasnio je Zeljko, ne određuje Evropska komisija. Dodao je da novac ide u budžet, a za šta će tačno biti iskorišten tek treba donijeti odluku.

Ono što je također obaveza Bosne i Hercegovine u vezi Plana rasta jeste "odrediti instituciju i osobu koja će biti glavni koordinator za Reformsku agendu", kako je to prije 15-ak dana izjavio ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto, nakon sjednice Vijeća ministara.

- Bit će koordinacija između tri institucije: Direkcije za ekonomsko planiranje, Ministarstva finansija i trezora BiH i Direkcije za evropske integracije. Ostaje za nas da vidimo ko će biti koordinator, ispred koje institucije će biti. Čekamo prijedlog – dodao je tada Forto.

Iz Vijeća ministara BiH je 30. decembra saopćeno da su ove tri institucije zadužene da u roku od 30 dana pripreme prijedlog odluke o uspostavi institucionalnog okvira za provedbu Reformske agende.

No Zeljko je pojasnio da je to zaduženje koje su dobili druga stvar od koje ne ovisi dodjela prve tranše iz Plana rasta za BiH.

- Ta odluka će regulirati odnose između institucija, ko šta radi. Ovo se prvi put pojavljuje. Reforme se provode na nivou entiteta, neke na nivou kantona, neke na više nivoa istovremeno... Bit će izazovno – dodao je Zeljko.