U Bosni i Hercegovini sve češće ljudi iz struktura vlasti kritikuju ili najblaže rečeno zamjeraju građanim, što donosi dileme o prirodi odnosa između građana i onih koji ih vode. Ministri, savjetnici, zastupnici..., sve češće se ljute na građane kada vlasti izostane podrška, umjesto da iz, naprimjer, gubitka izbora izvuku pouku i shvate da građani kažnjavaju nerad. 

U trenutku kada se društvo suočava s ekonomskim problemima, odlaskom mladih iz države i svakodnevnim izazovima i prirodnim katastrofama koje su odnijele brojne ljudske živote, ova kritika se sve glasnije čuje u obliku izjava, tokom zvaničnih obraćanja ili Facebook i Instagram statusa.

Politički analitičar i profesor na Fakultetu za upravu Univerziteta u Sarajevo Amel Delić je govorio za Faktor o uzrocima i posljedicama ovog fenomena.

- Vlast se otisnula od svoje baze, naroda. Davno su bila vremena apsolutističkih monarhija u kojima je preovladavala rečenica "Država, to sam ja". Nažalost, zbog neefikasnosti institucija i međunarodnog tutorstva nad političkim procesima u BiH, neki javni funkcioneri se osjećaju toliko moćni da poistovjećuju funkciju koju obavljaju privremeno, na određeni mandat, sa privatnim vlasništvom. 

To vidimo kroz primjer zloupotrebe različitih javnih resursa od službenih automobila preko svojih savjetnika koji im pišu statuse po društvenim mrežama - kazao je Delić.

Istakao je da na ovaj način političari zaboravljaju da su tu da služe građanima.

- Vlast je izabrana od građana direktno ili posredno i vlast po definiciji i opisu poslova je tu da bude sluga građanima - kaže Delić. 

Dodaje i to da vlasti često nemaju adekvatnu komunikaciju sa građanima i nisu potpuno demokratski izabrani na neke pozicije, dolaze sa minimalnim brojem glasova na pozicije, koristeći neke nedostatke izbornih sistema, pa i takvi često nastoje da drže lekcije građanima, iako bi trebali da saslušavaju strategije unapređenja životnog ambijenta građana. 

Nisu samo građani ti kojima političari zamjeraju kada im "ne aplaudiraju". 

Delić je dodao i da svakodnevno imamo priliku da vidimo kako političari odbijaju da daju izjave određenim medijima, te kako vrijeđaju novinare i medijske kuće.

- To je jedan obrazac ponašanja zasnovan na sili, lažnoj demokratiji, želji za manipulacijom, samopromocijom u cilju ostvarenja užih interesa političkih grupacija ili personalnih - objašnjava profesor. 

Nebrojeno puta smo imali priliku vidjeti i čuti kada ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković postupa grubo sa novinarima, kada neki drugi političari targetiraju medije ako im nisu naklonjeni, kada odbijaju gostovanja na TV kućama ili naprosto medijima lijepe etikete da su u službi ove ili one stranke, interesne grupacije, pa čak smo imali priliku čuti i da se medije proziva da rade u službi stranih obavještajnih službi. I sve to bez konkretnog dokaza. 

Delić se osvrnuo i na skandaloznu izjavu Jasenke Tice Isović, savjetnice premijera FBiH Nermina Nikšića, koja je na neprimjeren način komentirala rezultate izbora u Jablanici.  

- Zašto se u slučaju Jablanice ne postavi pitanje odgovornosti vlasnika kamenoloma koji je jedan od uzroka tragedije, koji je bio na izbornoj listi SDP-a? Zašto politička struktura SDP-a nije pozvala na odgovornost svog člana? Oni na tragediji ogromnih razmjera drže moralne lekcije građanima Jablanice koji očito nisu zadovoljni - istakao je. 

Kada je riječ o posljedicama ovog fenomena, Delić je naglasio da ovakvim postupanjem vlast djeluje i na neispunjavanju 14 prioriteta Evropske unije.