Osma je godina kako Lista lijekova Federalnog fonda solidarnosti nije revidirana.

Kako stvari stoje niko pouzdano ne zna kada će pacijentima u Federaciji Bosne i Hercegovine biti dostupne novije terapije.

Dok se vlasti ne žuri, oni koji vode borbu sa opakim bolestima, poput onkoloških pacijenata, osuđeni su da čekaju i "liječe se" zastarjelim, a u mnogim slučajevima i davno prevaziđenim lijekovima koje su zdravstvene ustanove u zemljama Evropske unije davno izbacile iz svojih protokola.

Zdravstvo u Federaciji BiH grca u problemima o čemu je danas govoreno i na edukativnoj radionici za novinare koju je organiziralo Udruženje osoba oboljelih i liječenih od tumora dojke "Renesansa".

U sklopu radionice posebno se govorilo o Listi lijekova Fonda solidarnosti koja nije revidirana od 2019. godine.

Iako je Federalno ministarstvo zdravstva (FMZ) još 16. januara 2026. godine dostavilo Federalnoj vladi prijedlog odluke o Listi lijekova Fonda solidarnosti na razmatranje i usvajanje, to se nikada nije desilo, upozorili su i federalni revizori u najnovijem izvještaju o reviziji rada pomenutog ministarstva.

Šta se događa sa Listom lijekova i kada bi mogla biti dostupna pacijentima danas je u sklopu edukativne radionice govorila i Anamarija Magazinović, pomoćnica federalnog ministra zdravstva za finansije.

- U odnosnu na ono sa čim raspolažemo napravili smo fiskalnu procjenu. Proširivanje indikacija za pojedine lijekove je ono što predstavlja dodatni fiskalni teret. Izračunali smo koji je to efekat i vidjeli da nam nedostaje blizu 100 miliona KM - istakla je Magazinović.

Dodala je kako je Federalno ministarstvo zdravstva dužno da, po Poslovniku o radu Vlade FBiH, na predloženu listu lijekova dobije mišljenje od ministarstava finansija i pravde te Ureda za zakonodavstvo.

- Iz Ministarstva finansija tražili su nam da im dostavimo kako ćemo osigurati novac za Listu lijekova. Od ukupnog iznosa koji se plaća za zdravstveno osiguranje, 89 posto ide u kantone, a 10 posto ide u Fond solidarnosti iz kojeg se finansiraju skupi lijekovi. Rađene su procjene, ako bi se stopa prema Fondu solidarnosti sa 10 povećala na 11 - šta bi to značilo za kantone? U tom slučaju morali bismo imati saglasnost kantona gdje vam oni daju ili ne daju saglasnost, jer će neki zavod ostati "kratak" za novac nekome. Sad se sve oko toga vrti gdje nažalost treba i politička saglanost. Takva odluka otišla je prema Vladi FBiH i tamo stoji već tri mjeseca - objašnjava Magazinović.

Kaže kako Federalno ministarstvo zdravstva improvizira jer nemaju podatke, registre oboljelih, ljude koji se bave zdravstvenom ekonomikom i farmakoekonomikom i koji rade nezavisne analize.

- Nemamo nikoga ko bi se bavio uvođenjem novih terapija, da li je to opravdano i na koji način. Sve su to alati koji se koriste u nekim razvijenim društvima. Nažalost kod nas niti imamo ljude koji se time bave, niti obrazovne institucije koje bi ih mogle obrazovati. Mi nemamo viziju šta želimo i hoćemo - dodaje Magazinović.

Naglasila je i problem procesa koji nisu usaglašeni, kao što su proces planiranja budžeta i liste lijekova.

- Bilo da govorimo o listi obaveznog zdravstvenog osiguranja koju finansira kanton ili Listi lijekova Fonda solidarnosti, ako se donese nakon septembra ili oktobra, bit će teško primjenjiva u narednoj godini. Razlog je što se finansijski planovi zavoda, koji su budzetski fondovi, donose upravo u devetom i desetom mjesecu. Onda oni rade rebalanse budžeta što znači da ta terapije, iako će stajati na papiru, neće biti dostupne pacijentu - kazala je Magazinović.

Da će borba onokoloških pacijenata za lijek i život biti nastavljena i u 2027. može se iščitita i iz izjave Magazinović koja je kazala kako je dobila prijedlog budžeta za iduću godinu koji je za milion maraka manji od tekućeg.