Bosna i Hercegovina od 2027. godine mogla bi značajno promijeniti pravila za uvoz polovnih automobila. Ministarstvo komunikacija i prometa BiH predložilo je da minimalni standard za uvoz polovnih putničkih vozila bude Euro 6, a ministar Edin Forto najavio je 1. april 2027. kao datum početka primjene.

Na prvi pogled, doima se da je riječ o potezu koji se može opravdati potrebom za zaštitom okoliša.

BiH godinama ima ozbiljne probleme sa zagađenjem zraka, posebno tokom zimskih mjeseci, a saobraćaj je jedan od izvora štetnih emisija.

Iza najave o podizanju ekološkog standarda krije se pitanje, hoće li građani zaista dobiti čistiji zrak ili će se promjena prije svega odraziti na njihove novčanike?

Kod dizelskih automobila dozvoljena emisija azotnih oksida smanjena je sa 180 na 80 miligrama po pređenom kilometru.

Riječ je o značajnom pooštravanju standarda, jer azotni oksidi doprinose stvaranju prizemnog ozona i sitnih čestica koje štetno djeluju na zdravlje ljudi.

U javnosti se često stvara pojednostavljena slika prema kojoj je svaki automobil s Euro 5 motorom veliki zagađivač, a svaki Euro 6 gotovo ekološki prihvatljiv.

No je li baš sve tako ili je u pozadini lobi koji gura svoj interes?

Nije isto vozilo koje je redovno održavano i ima ispravne sisteme za obradu izduvnih gasova i automobil kojem su uklonjeni DPF filter ili katalizator.

Isto tako, oznaka Euro 6 ne znači da vozilo u stvarnoj vožnji uvijek emituje onoliko štetnih materija koliko je dozvoljeno laboratorijskim testovima.

Zanimljivo je da se pravila u regionu prilično razlikuju. Srbija i dalje dopušta uvoz polovnih automobila koji ispunjavaju Euro 3 standard, dok je Crna Gora od jula 2024. godine uvela Euro 5 kao minimalni uvjet.

U Sjevernoj Makedoniji minimalni standard je Euro 4, a najave o prelasku na Euro 5 nisu realizirane.

Ako BiH usvoji najavljenu promjenu, imat će znatno strožije uvjete od susjednih država. 

Tržište polovnih automobila u BiH velikim dijelom zavisi od uvoza, a za brojne građane upravo su vozila starijih generacija jedina finansijski dostupna opcija.

Kada se izbor suzi, moguće je očekivati rast cijena automobila koji ispunjavaju nove uvjete.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, tokom 2025. godine uvezeno je 95.421 vozilo, od čega čak 86.129 polovnih.

Ukupna vrijednost uvezenih vozila iznosila je 1,145 milijardi KM, a na ime dažbina naplaćeno je približno 262,7 miliona KM.  Brojke jasno pokazuju koliko je tržište polovnih automobila značajno za domaću ekonomiju, ali i koliko je novca povezano s njihovim uvozom.

Iz toga je razloga zanimljivo što se uoči najavljenog uvođenja Euro 6 standarda pojavila i inicijativa Udruženja uvoznika i trgovaca motornim vozilima Republike Srpske za smanjenje carinskog opterećenja na uvoz polovnih automobila. Predstavnici udruženja smatraju da bi strožiji ekološki uvjeti morali biti praćeni povoljnijom carinskom politikom, kako bi se izbjeglo dodatno poskupljenje polovnih vozila.

U praksi to bi značilo sljedeće. Na primjeru automobila vrijednog 10.000 eura, predloženo smanjenje carinskog opterećenja kupcu moglo donijeti uštedu od otprilike 1.200 eura. 

Ako se zabrani uvoz velikog dijela jeftinijih polovnih vozila, a ne ponude nikakve olakšice za kupovinu novijih i ekološki prihvatljivijih automobila, teret promjene najviše će osjetiti građani s nižim primanjima.

Postoji i još jedan problem koji se često zanemaruje. BiH može postaviti strožije uvjete za uvoz, ali ako istovremeno ne bude ozbiljno kontrolirala tehničku ispravnost automobila koji već saobraćaju njenim cestama, efekti će biti ograničeni.

Nema mnogo koristi od zabrane uvoza Euro 5 vozila ako se na cestama nastave voziti automobili s Euro 6 oznakom, ali neispravnim ili uklonjenim sistemima za smanjenje emisija. 

Osim toga, saobraćaj nije jedini izvor zagađenja. Tokom zime značajan doprinos daju individualna ložišta, korištenje uglja i drveta, industrijska postrojenja i drugi izvori.

Pitanje kvaliteta zraka ne može se riješiti jednom odlukom o uvozu automobila. Potrebni su bolji javni prijevoz, strožije kontrole emisija, modernizacija grijanja i ozbiljnija politika zaštite okoliša.