Bosna i Hercegovina krupnim koracima gazi ka Evropskoj uniji, ali samo na papiru i u svečanim govorima domaćih lidera.

Dok se u javnosti prodaje priča o reformama, u Federaciji BiH već punih 13 godina vlada savršen i očito svima ugodan pravni vakuum.

Zakon o sprječavanju sukoba interesa postao je mitsko biće federalne politike, svi o njemu pričaju, niko ga vidio nije, a iz resornog Ministarstva pravde, na čelu s Vedranom Škobićem, na upite zastupnika stiže samo gromoglasna tišina.

Dokle god Federalno ministarstvo pravde uspješno izbjegava predložiti Vladi FBiH ovaj zakon, aktuelni funkcioneri mogu opušteno obnašati vlast, glasati za budžete i istovremeno voditi porodične trgovačke lance, firme i biznise koji posluju s tom istom državom.

Glasna opozicija iz mandata Fadila Novalića, predvođena današnjom Trojkom, dolaskom u fotelje naprasno je dobila kolektivnu amneziju.

Umjesto nezavisnog tijela koje bi kažnjavalo politički bezobrazluk, predlažu se rješenja koja više liče na zaštitni štit za funkcionere nego na mehanizam kontrole. Evropo, pričekaj, biznis ne smije da trpi.  

I tako Zakon o sprječavanju sukoba interesa u Federaciji BiH već više od desetljeća čeka na usvajanje, dok političari i javni funkcioneri u ovom entitetu i dalje djeluju u svojevrsnom pravnom vakuumu.

Iako je uređenje ove oblasti jedan od važnih uvjeta na evropskom putu Bosne i Hercegovine, u Federaciji BiH proces godinama zapinje na političkim neslaganjima, prije svega oko toga ko će kontrolisati funkcionere i koliko će to tijelo zaista biti neovisno od politike.

Problem traje još od 2013. godine, kada je državnim izmjenama zakona državnoj komisiji oduzeta nadležnost za provođenje propisa u Federaciji BiH.

Od tada u FBiH ne postoji institucija koja bi na efikasan način nadzirala i sankcionirala sukob interesa federalnih zvaničnika.

Dodatni je problem što novim Zakonom o sprečavanju sukoba interesa nisu predviđen entiteti, niti im je bilo kojim članom ovog zakona data obaveza da moraju pristupiti donošenju zakona i formiranjem Komisije koja će o tome odlučivati.

Za izradu i upućivanje zakona u parlamentarnu proceduru nadležno je Federalno ministarstvo pravde, na čijem je čelu ministar Vedran Škobić.

Međutim, upravo se na račun ovog ministarstva posljednjih godina nižu ozbiljne kritike, od načina izbora buduće komisije, preko njene političke ovisnosti, do visine kazni i obuhvata osoba na koje bi se zakon primjenjivao.

Umjesto snažnog mehanizma za sprečavanje sukoba interesa, predložena rješenja, prema ocjenama stručnjaka i parlamentaraca, ostavljaju prostor za politički utjecaj i daljnju zaštitu funkcionera.

Mirza Čelik (DF), zastupnik u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, za Faktor ističe da su u mandatu Fadila Novalića Elmedin Konaković (NiP) i Irfan Čengić (SDP) inicirali donošenje ovog zakona, ali se Trojka dolaskom na vlast ušutila. 

 - Tražili smo više puta informaciju iz Ministarstva pravde FBiH, od resornog ministra Vedrana Škobića, ali je nikad nismo dobili - kaže Čelik. 

Kako stvari stoje, čini se da nikome u interesu nije da se donese ovaj zakon na nivou Federacije BiH.

 Izvor Faktora ističe da to ne odgovara nikome jer zakon bi onemogućio da obnašate funkciju u izvrnšoj i zakonodavnoj vlasti, ako, naprimjer, imate trgovinu, tako da svi šute o tome.

Jasmina Bišćević-Tokić, zastupnica SDA u Parlamentu Federacije BiH, za Faktor je govorila o problemu regulisanja sukoba interesa i transparentnosti imovine nosilaca javnih funkcija u Bosni i Hercegovini.

Kako navodi, stari Zakon o sukobu interesa na nivou Bosne i Hercegovine imao je jasno propisanu obavezu da entiteti svoje zakone usklade s tim zakonom u roku od 90 dana, ali ta odredba nikada nije ispoštovana.

- Novi Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou Bosne i Hercegovine odnosi se isključivo na nosioce javnih funkcija u institucijama Bosne i Hercegovine, dok je odredba kojom su se entiteti obavezivali da usklade svoje zakone brisana - kaže Bišćević-Tokić.

Prema njenim riječima, time je vladajuća struktura pokazala da ne želi uspostaviti jedinstvene i efikasne mehanizme kontrole sukoba interesa na nivou entiteta, odnosno u Federaciji BiH i RS-u.

- Da ne poštuju ni Ustav Bosne i Hercegovine ni ustavni poredak Federacije Bosne i Hercegovine, pokazali su i činjenicom da je zakon koji reguliše ovu oblast usvojen samo na nivou Kantona Sarajevo, dok na nivou Federacije Bosne i Hercegovine i dalje nemamo adekvatan i sveobuhvatan zakon - tvrdi ona.

Podsjeća da na nivou Federacije BiH postoji Zakon o sukobu interesa u organima vlasti u Federaciji BiH, čiji član 1. obuhvata Federaciju, kantone i jedinice lokalne samouprave, što znači pravno da obuhvata i KS i da nisu trebali usvojiti zakon koji reguliše samo jedan kanton.

- I nisu trebali dozvoliti da KS iskače iz FBiH - kazala je Bišćević-Tokić.

Međutim, smatra da taj zakon nije dovoljan odgovor na potrebu za savremenim i efikasnim sistemom kontrole sukoba interesa, posebno kada je riječ o transparentnosti imovine i javnosti podataka.

- Ovim su jasno pokazali da za njih postoji samo jedan kanton, dok su sve ostalo prepustili SNSD-u i HDZ-u. Jasno je da ove dvije stranke ne žele usvajanje kvalitetnog i sveobuhvatnog zakona o sprečavanju sukoba interesa, a Trojka je to omogućila  - kaže Bišćević-Tokić.

Dodaje da je time, kako tvrdi, pala i priča o borbi protiv korupcije i većoj transparentnosti rada javnih funkcionera.

- Sva priča o sprečavanju korupcije i borbi za transparentnost i prijavu imovine pala je na prvom ispitu  - poručuje zastupnica SDA.

Bišćević-Tokić podsjeća i da je kao zastupnica u Parlamentu FBiH predlagala inicijativu za uspostavljanje registara imovine nosilaca javnih funkcija.

Međutim, inicijativa nije realizovana, uz obrazloženje da za uspostavljanje takvog registra ne postoji odgovarajući zakonski okvir, odnosno da nema adekvatnog zakona o sukobu interesa.

- Tako se pokazalo da, kada je trebalo preći sa riječi na konkretne mjere protiv korupcije i za transparentnost javnih funkcionera, politička volja nije postojala. Sve ono što su spočitavali SDA, oni su napravili još gore - zaključila je Bišćević-Tokić