Šta i kako radi Odbor za žalbe državne službe Federacije Bosne i Hercegovine? Pero Matijević koji je predsjedavajući ovog odbora odavno je stekao uvjete za penziju i kao državni službenik trebao je okončati svoj mandat, ali nije. 

Elfada Gutić, član Odbora u više navrata od 2016. godine navodno je bila u sukobu interesa, a nezvanične informacije koje kruže unutar institucija u FBiH, kažu da nakon što je bila bliska SBB-u, "svoje simpatije" je poklonila NiP-u.

Iako se na odluke Odbora po pitanju žalbi državnih službenika čeka dugo, na 90 posto prijava državnih službenika protiv institucija i rukovodilaca u organima uprave u Federaciji BiH, Odbor je dao negativna mišljenja, a većina tih negativnih mišljenja, kako navodi izvor Faktora, poništena je u sudskim sporovima. 

Faktor je od Odbora za žalbe zatražio objašnjenje zašto je posljednje odluke o žalbama državnih službenika potpisala samo Elfada Gutić, a ne Pero Matijevića kao predsjedavajući?

Državni službenici koji su uputili žalbe i dobili negativne odgovore požalili su se redakciji Faktor, (njihova imena su poznata redakciji), da rješenja koja su dobili, odnosno odluke nisu važeće jer nema konsenzusa, s obzirom na to da svaku odluku Odbora moraju potpisati članovi i predsjedavajući.

Odgovor iz ove institucije Faktor nije dobio do objave ovog teksta. 

Sad se vratimo zakonitosti i sukobu interesa u institucijama Federacije Bosne i Hercegovine.

Dokumentacija Parlamenta i institucija Federacije BiH otvara ozbiljno pitanje nespojivosti funkcija Elfade Gutić - dok je bila članica Odbora državne službe za žalbe FBiH, istovremeno je obavljala funkciju u Nezavisnom odboru Parlamenta FBiH, tijelu koje ima važnu ulogu u nadzoru policijskih struktura. Nikad nije utvrđeno da li je Gutić bila u sukobu interesa, s obzirom na to da ne postoji tijelo koje o tome odlučuje.

Naime, do 2013. godine Centralna izborna komisija BiH imala je nadležnost da provodi postupke u vezi sa sukobom interesa. Nakon izmjena državnog zakona 2013. godine, ta nadležnost je promijenjena.

U Federaciji je, međutim, ostao problem kako urediti vlastiti sistem i odrediti tijelo koje će ubuduće odlučivati o sukobu interesa.

  Vlada FBiH je još 2014. godine pokušala riješiti problem tako što je utvrdila Nacrt izmjena Zakona o sukobu interesa i poslala ga u parlamentarnu proceduru.

Cilj je bio uskladiti federalni zakon s novim sistemom na državnom nivou i predvidjeti komisiju koja bi mogla izricati sankcije.   

Ali taj proces nije završen. Kasnije su ponovo pokretane inicijative za donošenje novog zakona.

Parlamentarni materijali iz 2022. godine pokazuju da je postojao Nacrt zakona o sprečavanju sukoba interesa u organima vlasti FBiH, upravo zato što je postojeći sistem imao ozbiljne nedostatke.  

Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency International BiH, za Faktor je kazala da ne zna da li se ova institucija uključila u ovaj problme, jer ima mnogo prijava, ali da Zakon o sukobu interesa u FBiH jeste sporan zato što od 2013. godine ne postoji institucija koja odlučuje o tome ko je, a ko nije u skukobu interesa.

- Za ovaj konkretan slučaj nisam sigurna jer moram vidjeti o čemu se tu radi, ali problem je što ne postoji tijelo koje bi o tome odlučilo, a veliki je broj prijava - naglasila je.

Odlukom Parlamenta FBiH od 10. maja 2018. godine Gutić je imenovana među sedam članova ovog tijela, na mandat od četiri godine. Nezavisni odbor nije bilo kakvo parlamentarno radno tijelo. Njegova uloga je posebno osjetljiva jer treba osigurati nepristrasan i zakonit postupak izbora direktora policije, bez političkog utjecaja. 

Parlament FBiH je prilikom konstituisanja Odbora upravo naglasio njegovu nezavisnost i odgovornost u postupcima vezanim za rukovođenje Federalnom upravom policije.

Kao članica Odbora za žalbe, ona je dio administrativnog aparata izvršne vlasti (Vlada FBiH). Kao članica Nezavisnog odbora trebala bi vršiti parlamentarni nadzor nad policijom (FUP).

Upravo tu se postavlja pitanje - može li osoba koja je profesionalno angažirana u jednom dijelu izvršne vlasti istovremeno biti član tijela koje treba osiguravati nezavisan parlamentarni nadzor nad policijskim sistemom?

Tu se otvara ključno pitanje - ko je u procesu imenovanja provjeravao da li se dvije funkcije mogu istovremeno obavljati i da li je takav angažman u skladu sa propisima o nespojivosti funkcija i sukobu interesa?

Niko, jer u Federaciji BiH ne postoji tijelo koje bi to radilo, a ni sama vlast o tome nije vodila računa.

Ovaj slučaj zato nije važan samo zbog Elfade Gutić, mnogo važnije pitanje jeste kako je moguće da se potencijalna nespojivost funkcija godinama održava kroz različite procedure imenovanja, konkurse, biografije i parlamentarna glasanja.

Jer Gutić nije imenovana u jedno tijelo odlukom jedne osobe. Naprotiv, njena imenovanja prošla su kroz institucije Federacije BiH.

Ko je provjerio Elfadu Gutić prije nego što je imenovana? Ko je provjerio njen status nakon imenovanja? I ko je utvrdio da dvije funkcije može ili ne može obavljati istovremeno?

Odgovor na ta pitanja mnogo bi više rekao o funkcionisanju sistema nego samo ime jedne funkcionerke.

Jer ako je moguće godinama sjediti u dva federalna tijela različitih nadležnosti, onda problem više nije samo u jednom kadru. Problem je u sistemu koji je takvo preklapanje omogućio.