VEZANI TEKST - Ovo je prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH koji su ponudili Čović i njegova udruga HNS

Srbima iz FBiH i Bošnjacima i Hrvatima iz RS-a, još uvijek, iako je Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio odluke, nije omogućeno da se kandidiraju za članove Predsjedništva BiH.

- Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske – precizirano je u Ustavu BiH, u kojem od 1995. pa do danas ne postoji legitimno predstavljanje, kao što uostalom ne postoji ni u jednom ustavu u svijetu.  

Međutim, prema hadezeovskom tumačenju Ustava BiH, Komšić nije legitimni predstavnik Hrvata. A da bi potkrijepili tu svoju neutemeljenu tvrdnju zloupotrebljavaju odluku Ustavnog suda BiH u predmetu "Božo Ljubić" i obmanjuju ne samo bosanskohercegovačku, već i javnost u susjednoj Hrvatskoj, te i u Evropskoj uniji.

Ustavni sud BiH je 1. decembra 2016. godine donio odluku u smislu legitimiteta predstavnika i to isključivo za Dom naroda Parlamenta FBiH.

Božo Ljubić je podnio apelaciju i zatražio ocjenu ustavnosti odredbi članova 10.10, 10.12, 10.15. i 10.16. Potpoglavlja B Izbornog zakona BiH i i odredbi člana 20.16.A Poglavlja 20 - Prelazne i završne odredbe Izbornog zakona. Ovi članovi Izbornog zakona BiH odnose se isključivo na izbor delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH i raspodjelu mandata za svaki konstitutivni narod u svakom kantonu.  

Presuda "Ljubić" odavno je provedena i uopće nije aktuelna, ali to nije prepreka za predsjednika HDZBiH Dragana Čovića i ekipu oko njega, da je izvlače kao džokera i stavljaju čak i ispred presuda Evropskog suda za ljudska prava.

U odluci Ustavnog suda BiH od 6. jula 2017. stoji da "Ustavni sud ukida odgovarajuće propise iz Izbornog zakona, jer ih Parlament BiH u predviđenom roku od 6 mjeseci nije uskladio sa Ustavom", što je i učinjeno, a time je izvršena i izmjena Izbornog zakona BiH.

Čović se i pored toga ne zaustavlja, a jedino što se od njega može čuti jeste legitimno predstavljanje i "Ljubić". On uporno tvrdi da se evropski put ne može dobiti bez legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda.

Istina je posve drugačija. S legitimnim predstavljanjem država Bosna i Hercegovina ne može u Evropsku uniju, kao ni bez implementacije presuda Evropskog suda za ljudska prava.

Čović i ostali HDZ-ovci koji svoju priču o izmjenama Izbornog zakona i Ustava BiH zasnivaju isključivo na matrici legitimnog predstavljanja, namjerno izostavljaju najbitnije, a to je da se presuda "Ljubić" odnosi samo na Dom naroda FBiH, kao i da je davno provedena.

Ako već ne odstupaju od stajališta da Komšić nije legitimni Hrvat ( iako ni Dejtonski sporazum ni Ustav BiH ne propisuju da Bošnjaci, Srbi i Hrvati za članove Predsjedništva biraju svog člana), zbog čega do sada nisu podnijeli apelaciju Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti članova Poglavlja 8. Izbornog zakona BiH kojim se definira pitanje izbora članova Predsjedništva BiH ili pak člana V. Ustava BiH?

VEZANI TEKST - Ustavni sud potvrdio: Borjana Krišto odustala od apelacije, obustavljen postupak

Posebno se upravo u kontekstu zloupotrebe termina "legitimno predstavljanje" što kontinuirano čini Čović i HDZ nameće pitanje, zašto je Borjana Krišto 2019. godine povukla svoj zahtjev za ocjenu ustavnosti članova Ustava Federacije BiH, koji na veoma precizan način definira izbor delegata u Dom naroda FBiH?

Za Krišto je bila sporna ustavna formulacija prema kojoj se iz svakog kantona u Dom naroda FBiH bira najmanje po jedan pripadnik svakog konstitutivnog naroda, ukoliko je takav izabran u zakonodavno tijelo tog kantona. Svojom je apelacijom namjeravala potkrijepiti HDZ-ovu interpretaciju ranije odluke Ustavnog suda BiH u predmetu "Ljubić".

Ona je apelaciju podnijela još u januaru 2018. godine, a Ustavni sud BiH je u međuvremenu tražio mišljenje i od tadašnjeg visokog predstavnika Valentina Inzka. Inzko je u svojstvu prijatelja suda (amicus curiae) Ustavnom sudu BiH dostavio svoje mišljenje. U odgovoru je, između ostalog, naveo da odredbe Ustava FBiH ne bi trebalo proglašavati neustavnim te da postojeći sistem izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH osigurava jednakost svih naroda u entitetu

Ako se stvari poredaju Čovićevom logikom, on bi da se počev od Predsjedništva BiH pa nadalje ( zakonodavna, izvršna, sudska vlast) biraju isključivo, po njegovoj definiciji, "legitimni Hrvati". A takvi bi trebali da sjede i u CIK-u BiH, Ustavnom sudu BiH, Tužilaštvu BiH, Sudu BiH...

Slučaj iz 2011. godine 

Nakon Općih izbora 2010. godine, vlast u Federaciji BiH formirana je bez HDZBiH i HDZ 1990. Vlast su tada formirali SDPBiH, SDA, Naroda stranka Radom za boljitak (NSRzB) i Hrvatska stranka prava HSPBiH. Dotadašnja predsjednica FBiH Borjana Krišto i federalni dopremijer Vjekoslav Bevanda, podnijeli su Ustavnom sudu FBiH apelaciju za ocjene ustavnosti odluka o izboru rukovodstva Doma naroda Parlamenta FBiH i predsjednika i potpredsjednika FBiH. I tada su pokušavali dokazati da je nova vlast u kojoj nema ljudi iz njihove stranke nelegitimna, no zahtjeve su ipak povukli. Svoje mandate, u znak protesta, predali su OHR-u.