Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine prihvatio je na današnjoj sjednici da se izmjene i dopune Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koje su predložili zastupnici SDA, usvajaju danas po hitnom postupku, što znači da nema amandmana i da će se sudbina zakona znati na kraju današnje sjednice jer se i glasa na njenom kraju. 

No ako je suditi po glasanju o hitnom postupku i ako je suditi po raspravama o samom zakonskom rješenju, izmjene i dopune Izbornog zakona BiH bi mogle danas biti i usvojene. 

Protiv hitne procedure bili su zastupnici HDZ-a i SNSD-a, ali je bez njih postojala i opća i entitetska većina. 

Da će podržati izmjene i dopune Zakona, koje se odnose na omogućavanje upotrebe novih izbornih tehnologija počev od Općih izbora 2026, najavili su kroz raspravu zastupnici Trojke, ali i opozicije iz RS-a iz koje su napomenuli da prijevremeni izbori za predsjednika RS-a jasno govore da trebaju nove tehnologije. 

Šerif Špago, šaf Kluba zastupnika SDA, pojasnio je da je pokrenut postupak nabavke opreme vrijedne 120 miliona KM i rok za dostavu ponuda je 30. decembar, te je stoga hitno usvojiti izmjene Izbornog zakona.

- Dobili ste svi inicijative Centralne izborne komisije (CIK) Bosne i Hercegovine da se proces uvođenja novih izbornih tehnologija bez izmjena Izbornog zakona ne može provesti. Doći ćemo u situaciju da se zaključe ugovori, da nema izmjena zakona i da se dođe do poništavanja tendera - dodao je Špago.

Jedna od osnovnih predloženih izmjena Izbornog zakona je da za donošenje Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji CIK-a više ne bi trebala saglasnost Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Upravo je uskraćivanje saglasnosti Vijeća ministara na ovaj pravilnik stvorilo bojazan jer se bez sistematizacije radnih mjesta i zapošljavanja novih 60-ak ljudi dovodi u pitanje uvođenje novih tehnologija. 

- Imamo još slučajeva gdje Vijeće ministara ne daje saglasnost, kao što su RAK, Ured za rješavanje žalbi. Vijeće ministara skoro godinu blokira pravilnik CIK-a - istakao je Špago.

Izmjena zakona koja bi mogla izazvati najviše pažnje, dodao je Špago, jeste ona da se centralni birački spisak, koji se nalazi u IDDEEA-i, može dopuniti biometrijskim podacima, ali, istakao je Špago, to nije nova baza podataka i neće narušiti Zakon o zaštiti ličnih podataka.

- Na lokalnim izborima prošle godine proveden je pilot projekat gdje su korišteni biometrijski lični podaci. Korištenje otiska prsta se radi samo u momentu kad je birač na mjestu gdje se provjerava identitet i taj podatak se odmah briše - pojasnio je Špago jedan primjer.

Kazao je da se predložene izmjene i dopune Izbornog zakona odnose i na pitanje izgleda glasačkog listića kako bi bio prilagođen optičkim skenerima, preciznije se definira način glasanja, kada se glasački listić proglašava nevažećim, način brojanja, sve u skladu s novim izbornim tehnologijama.

Predrag Kožul, šef Kluba zastupnika HDZ-a, stava je pak da je ovo zakon "kojem bi dobrodošla redovna procedura usvajanja".

- Volio bih da ovdje imamo ljude iz CIK-a da čujem detalje o rješenjima zakona, tenderu, problemima koji spominjani u pilot projektu. Možda ćemo izmijeniti Izborni zakon, a nećemo imati izborne tehnolgije pa ćemo opet imati problem - dodao je Kožul.

Stava je i da nije dobro izuzeti Vijeće ministara ili bilo koga od davanja saglasnosti na pravilnik CIK-a i da se to moglo prebaciti barem na Parlamentranu skupštinu.

- Donošenje pravilnika i zapošljavanje podrazumijeva da i budžet CIK-a izuzemo od bilo koga i bilo čega. Neću ulaziti u detalje jer materiju nisam dovoljno proučio. Strašno je poželjna redovna procedura i ona ne ugrožava. Ako bi imali sreće, završili bi je u prva dva mjeseca iduće godine, prije nabavke tehnologija - mišljenja je Kožul. 

Nakon raspraveoi Izbornom zakonu, zastupnici su prešli na raspravu o zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i izmjenama Zakona o Sudu BiH koje su tek danas u proceduru uputili zastupnici stranaka opozicije iz RS-a (PDP, SDS, Za pravdu i red). Ova dva zakona su evropski uvjet.