Skoro polovina zaposlenih Visokog sudskog i tužilačkog vijeća koji se bave održavanjem sistema za upravljanje predmetima u sudovima i tužilaštvima plaćeni su iz evropskih fondova koji ističu ove godine.

Sukob VSTV-a sa Evropskom komisijom doveo je i do najave prekida budućeg finansiranja, a analiza Detektora otkriva da ovo može dovesti do ozbiljnih problema sa održavanjem ovog sistema, zbog kojeg je već otkriveno više afera u pravosuđu.

Prema podacima VSTV-a, trenutno je u ovoj instituciji oko trećina zaposlenih plaćeno iz različitih projekata Evropske unije koji se završavaju ove godine. U VSTV-u ukupno ima 153 uposlenih, od kojih se 106 finansira iz državnog budžeta, a 47 je angažirano na realizaciji projektnih aktivnosti Vijeća i finansira se iz donatorskih sredstava.

Trenutno su u toku dva IPA projekta Evropske unije - "Pravda u fokusu: podrška efikasnijem, transparentnijem i odgovornijem pravosuđu u BiH" i "Unapređenje rada na predmetima ratnih zločina u BiH".

Jednim od ovih projekata se finansira rad ukupno 13 informacijsko-tehničkog osoblja (IKT), od ukupno 30 u timu, koji održavaju CMS i TCMS sisteme za cjelokupni sistem pravosuđa.

Jedna od glavnih uloga ovih sistema jeste automatska dodjela predmeta, koja treba smanjiti mogućnost ručnog biranja sudije ili tužioca i povećati transparentnost rada pravosuđa. Zaobilaženje ovih sistema, odnosno manuelno dodjeljivanje predmeta, dovelo je i do niza disciplinskih postupaka protiv nosilaca pravosudnih funkcija, pa je između ostalog zbog toga i bivša glavna tužiteljica Gordana Tadić smijenjena a prijavljivan je i trenutni glavni tužilac Milanko Kajganić.

Prošle sedmice Evropska komisija je poslala dopis VSTV-u u kojem im je zbog usvajanja pravilnika kojim je ograničena nezavisnost vanjskih eksperata koji nadgledaju proces provjera imovinskih kartona sudija i tužilaca najavila da neće dalje finansirati program vanjskih posmatrača, kao i da je dovedeno u pitanje dalje finansiranje VSTV-a u cjelini.

Iz VSTV-a su za Detektor priznali da bi povlačenje finansiranja za 13 eksperata za CMS i TCMS sisteme značilo značajno reduciranje razvojne aktivnosti i da bi tada svoje resurse usmjerili na osnovno održavanje ključnih aplikativnih sistema.

- Imajući u vidu broj i složenost aplikativnih sistema koji su u upotrebi u Pravosudnom informacionom sistemu, potpuni prekid donatorske podrške Odjelu za IKT će se svakako negativno odraziti na sposobnost Odjela za IKT da nastavi sa razvojem i održavanjem Sistema za poslovno odlučivanje, zatim cijelog niza aplikativnih sistema iz oblasti upravljanja ljudskim resursima u pravosuđu, te drugih značajnih sistema - kažu iz VSTV-a.

Uprkos ovakvom pisanom odgovoru iz VSTV-a, predsjednik ove institucije Sanin Bogunić za Detektor je rekao da neće biti nikakvih problema sa CMS i TCMS sistemima.

Članovi pravosudne zajednice s kojima je Detektor razgovarao kažu da je funckioniranje pravosuđa nazamislivo bez ovih sistema, pa da čak i sa njima glavni tužioci nastoje ručno dodjeljivati predmete i manipulirati sistem.

- To se pojavljuje kao sredstvo glavnog tužioca i vrlo često kad to ocjeni glavni tužilac onda to postaje protiv interesa funkcija Tužilaštva. Ali bez TCMS-a vrlo bi teško funkcioniralo i ovako je problematično, a funkcionira na ivici regularnosti jer nema tehničkog osoblja za podršku TCMS-u - rekao je jedan državni tužilac koji je želio ostati anoniman.

Iz VSTV-a su za Detektor naveli da su u prethodnom periodu, uz podršku izvršne vlasti, osigurali određeni broj pozicija koje se finansiraju iz budžeta BiH za IKT odjel Sekretarijata VSTV-a, a nakon provedene konkursne procedure zaposlen je određeni broj IKT stručnjaka – državnih službenika na poslovima razvoja i održavanja CMS/TCMS sistema.

Sve to je povećalo sposobnost Odjela za IKT da odgovori izazovima vezanim za razvoj i održavanje CMS/TCMS-a, naglašavaju iz ove institucije.

Ipak, tokom majske sjednice VSTV-a direktorica Sekretarijata Ivana Zovko-Planinić je navela da ugovori sa donatorima traju do kraja juna, ali da sami projekat traje do kraja septembra što znači da se može očekivati usporavanje razvoja prilagodbe CMS/TCMS sistema, kao i otežanu tehničku podršku sudovima i tužilaštvima.

Ona je kazala da se dugi niz godina VSTV oslanja na ovo projektno osoblje i da će nepopunjavanje ovih pozicija dovesti do kritičnog nedostatka kapaciteta kojima raspolaže VSTV.

- Ne da nećemo moći unapređivati sustav, već se bojim da ćemo doći u situaciju nefunkcioniranja samog sustava na način na koji smo navikli - rekla je ona tokom izlaganja.

Uprkos ovim najavama i pisanom odgovoru same institucije da će doći do velikih problema, predsjednik VSTV-a Sanin Bogunić novinarima Detektora rekao je da "CMS sistem funkcioniše, funkcionisao je i u težim vremenima i fukncionisat će u budućnosti", te pojasnio da je Vijeće i prošle godine uposlilo dva IKT službenika.

- Imamo ih 15. Pet je stalno zaposleno i oni sami u slučaju potrebe mogu preuzeti ovaj čitav posao. S druge strane, mi smo u prijedlogu budžeta za ovu godinu planirali upošljavanje prije svega IKT službenika i ljudi koji rade u Odjelu za imenovanje koji ćemo također dodatno ojačati i imamo naznake već od ministarstva finansija da je osam do deset pozicija nama na neki način odobreno, čekamo usvajanje budžeta i odmah nakon usvajanja budžeta uposlit ćemo i te ljude - kazao je Bogunić.

Iz Delegacije Evropske unije u BiH za Detektor su pojasnili da projekti "Pravda u fokusu: Podrška efikasnijem, transparentnijem i odgovornijem pravosuđu u BiH" i "Unapređenje procesuiranja predmeta ratnih zločina u BiH" predstavljaju dio podrške EU domaćem pravosuđu i da ulaze u završnu fazu provedbe.

Jedan od konkretnih koraka Reformske agende koju su usvojile vlasti BiH odnosi se na prenos IKT pozicija VSTV-a s projektnog finansiranja na budžet BiH, dodali su iz Delegacije EU.

- Ovaj korak je povezan s 1,8 miliona eura sredstava EU, a tek treba da vidimo konkretne korake koji bi doveli do toga da Bosna i Hercegovina može primiti predviđena sredstva - rekli su iz Delegacije.

Tokom prethodnih godina prilikom pripreme budžetskih zahtjeva, iz VSTV-a kažu da su redovno tražili povećanje odobrenog broja zaposlenih, kako bi se omogućilo zapošljavanje na radnim mjestima koja su prethodno bila popunjena angažmanom kadra finansiranog iz donatorskih sredstava.

U okviru pripreme budžeta za 2026. VSTV je uputilo dopis Ministarstvu finansija i trezora BiH u kojem je detaljno obrazložena potreba za preuzimanjem 20 radnih mjesta sa postojećih projekata.

- Pored navedenog VSTV kontinuirano komunicira sa Delegacijom Evropske unije u BiH, nastojeći pronaći alternativna rješenja koja omogućavaju produžavanje trajanja projekata, kao i nastavak angažmana projektnog osoblja na drugim projektima koje finansira EU - naveli su iz VSTV-a.

Iz Delegacije EU pojašnjavaju da je važno je da BiH osigura djelotvornu provedbu izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u u dijelu koji se odnosi na integritet. Dodaju da bilo kakve izmjene predviđenih modaliteta trebaju biti međusobno usaglašene između VSTV-a i Evropske komisije.

- Budući da je VSTV BiH usvojio povezane izmjene i dopune, čime je suštinski zanemario stavove Komisije, trenutno procjenjujemo dalje korake, uključujući sve potencijalne efekte na finansijska sredstva EU za operaciju monitoringa - rekli su iz Delegacije EU.

VSTV je u aprilu, uprkos neslaganju Evropske komisije, usvojio izmjene pravilnika koji se odnose na vanjsko praćenje i način angažmana stručnjaka koji prate rad Odjela za imovinske kartone. Na zadnjoj sjednici Vijeća održana je diskusija u vezi pisma koje je Gern Jan Koopman, generalni direktor za susjedstvo i pregovore o proširenju u Evropskoj komisiji, poslao Boguniću i u kojem je najavio da EU ne vidi način da nastavi finansirati vanjske posmatrače ukoliko VSTV ne povuče svoj pravilnik koji je nedavno usvojen uprkos kritikama Brisela.

Advokat i bivši član VSTV-a Asim Crnalić za Detektor kaže da tokom njegovog mandata u Vijeću nisu nikada raspravljali na dnevnom redu o nedostatku sredstava za IKT, koji je kasnije i formiran.

- Ja ne mogu zamisliti sada da bi uopće bilo moguće organizirati rad pravosudnih tijela bez CMS-a i TCMS-a, jer su svi podaci pohranjeni u te sustave. To je sve uvezano međusobno i sada ako nedostaju sredstva to je ogroman problem - kaže Crnalić.

Zaobilaženje CMS i TCMS sistema dovelo je i do niza disciplinskih postupaka protiv nosilaca pravosudnih funkcija, podsjeća Srđan Traljić iz Transparency Internationala BiH što je dovelo i do narušavanja povjerenje javnosti u pravosuđe.

Traljić podsjeća da je pravosnažno okončan postupak i protiv bivše glavne tužiteljice Gordana Tadić, koja je kažnjena smjenom sa pozicije.

- Kako bi se ostvarilo pravo na nezavisno i nepristrasno sudijsko i tužilačko postupanje predmeti bi se trebali dijeliti po ovom sistemu ali nažalost u praksi nije tako a to pokazuju i podaci - kaže Traljić.

Advokat Vlado Adamović, koji je branio Tadić u disciplinskom postupku je pojasnio da je CMS sistem zamišljen tako da se predmeti rasporede podjednako tužiocima i da se spriječi eventualno manipulisanje. On je naveo da Tužilaštvo BiH predstavlja glavni tužilac, te mu je kroz unutrašnja pravila koja su stalno mijenjana oduzeta mogućnost da se izuzme iz CMS-a ili vrlo rijetko može po određenim pravilima izuzeti predmet iz CMS-a i dati predmet nekom u rad.

- Ranije je bilo potrebe da neko ko je recimo specijaliziran za ekonomske poslove, a dođe krupan i ogroman predmet, jednostavni svi tužioci ne znaju to raditi. I onda je glavni tužilac bio tu koji će to raspoređivati. Presumpcija je bila da je glavni tužilac normalan čovjek i da to funkcioniše tako - pojašnjava on.

Traljić pojašnjava da je Tužilaštvo BiH u 2021. godini, u kojoj je zbog zaobilaženja TCMS-a smijenjena Tadić, imalo 1.499 predmeta i ukupno 1.434 presignacije, uz napomenu da je u jednom predmetu na kojem radi više tužilaca moguće više presigncija. Tokom 2022. Tužilaštvo BiH imalo je u radu 1.473 predmeta i ukupno 2.276 presignacije, odnosno predmeta u kojima je glavni tužilac mimo sistema automatskog upravljanja izabrao tužioca koji će se baviti konkretnim slučajem.

- Transparency je zbog ovoga podnio prijavu Uredu disciplinskog tužioca protiv Milanka Kajganića koji je veliku većinu predmeta dodijelio mimo sistema automatskog upravljanja TCMS-a zbog čega je smijenjena njegova prethodnica na ovoj funkciji - kaže Traljić.

On dodaje da je Ured disciplinskog tužitelja utvrdio da broj presignacija predmeta u tužilaštvu nije formalno ograničen važećim Pravilnikom o TCMS-u i da je analizom utvrđeno da je do povećanog broja presignacija tijekom 2022. godine došlo "zbog opravdanih organizacijskih promjena i novog rasporeda tužitelja po odjelima", nakon čega je došlo do odbacivanja pritužbe.

- Ipak treba podsjetiti da je povjerenje javnosti u pravosuđe značajno narušeno zbog svih afera koje smo imali prethodnih godina a posebno slučajeva koji se odnose na dodjelu predmeta mimo TCMS-a - zaključuje Traljić.