U organizaciji Udruženja "Žena žrtva rata" danas je u Višegradu obilježena 32. godišnjica stravičnih zločina u Pionirskoj ulici.
Ispred kuće u kojoj je 14. juna 1992. godine zapaljeno više od 70 žena, djece i staraca proučen je jasin, a na ulazu u podrum u kojem se zločin desio položeno je cvijeće.
Osim članova porodica ubijenih, obilježavanju godišnjice žive lomače u Pionirskoj ulici prisustvovali su zamjenica ministra za ljudska prava BiH Duška Jurišić, državni zastupnik Džemal Smajić, izaslanici Ureda visokog predstavnika i člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, predstavnici Instituta za nestale osobe BiH i Saveza logoraša BiH.
U kući Adema Omeragića u Pionirskoj ulici 14. juna zatočena je i porodica Devlete Mešić iz sela Koritnik.
- Njih su iz sela, tobože da ih evakuišu, da ih prebace na slobodnu teritoriju. Da ih ovdje smjeste u kuću babo i majka, sestre dvije i od sestre dijete. Petero ih.
Babo je, na svu sreću, izbacila ga je detonacija ovdje dolje kako su ih uveli tamo u kuću. Kad su bacili da ih zapale, šta su bacili to oni znaju, tako su se izvalila vrata i babo je s onom detonacijom, izbacila ga i on se otkolutao dolje u ovaj potok. Sad to nije potok što je bio prije, oni su ga zasuli. Dva dana je bio tu po potoku i odatle se pokupio i otišao na Rodić brdo gore - priča Mešić.
Posmrtni ostaci, koji su sa zgarišta nakon zločina odvezeni u nepoznatom pravcu ni do danas nisu pronađeni.
- Do danas nije pronađena jedna kost da bi preživjele žrtve, članovi porodica živo zapaljenih civila Bošnjaka dostojanstveno ukopale svoje i imali negdje proučiti Fatihu.
Ono zbog čega smo jako zabrinuti, bojimo se da bi Sredoje Lukić mogao podnijeti molbu za prijevremeno puštanje na slobodu i danas ćemo poslati jaku poruku Haškom tribunalu, predsjednici Suda i drugim koji učestvuju u tim odlukama da ni u kom slučaju Sredoja Lukića ne mogu pustiti na slobodu.
Po našem saznanju, protiv njega se vode 3, 4 istrage u vezi zločina protiv čovječnosti i drugih zločina, tako da ćemo dići svoj glas - kazala je predsjednica Udruženja "Žena žrtva rata" Bakira Hasečić.
U pismu koje je upućeno predsjednici Rezidualnog mehaniz