Zagađen zrak u zimskom periodu u Kantonu Sarajevo nije ništa novo, ali, nažalost, u pojedinim naseljima ta zagađenost vrlo često okarakterisana je kao veoma opasna po stanovništvo.
Među njima je i naselje podno planine Igman - Hrasnica, koja se nalazi na području Općine Ilidža. Zrak je zagađen konstantno, a stanovnici kako bi se zaštitili tokom boravka napolju vrlo često koriste maske ili šalovima prekrivaju nos i usta.
Hrasnica je dok je radila fabrika Famos imala centralno grijanje, no to sada nije slučaj i kako je zabilježila ekipa Faktora, građani da bi zagrijali svoje domove najčešće koriste drva. Naslagane cjepanice ispred zgrada i privatnih kuća uobičajena su slika Hrasnice tokom zimskog perioda.
Saznajemo i da se u organizaciji savjeta Mjesne zajednice Hrasnica 1 na javnim raspravama o nacrtima budžeta Općine Ilidža više puta govorilo o izgradnji kotlovnice za stambene jedinice kolektivnog stanovanja, kao i o ugradnji toplotnih fasada. Do danas, kotlovnica nije izgrađena, centralno grijanje u ovom naselju ne postoji jer realizacija projekta je skupa.
Pored drva i uglja, građani Hrasnice griju se na struju ili plin.
- Koristim struju, dosta se ljudi prebacilo u posljednjih nekoliko godina na klimu. Dosta je ekonomičnije. Dosta ljudi korsti i drva, vjerovatno iz ekonomskih razloga, pogotovo kada su kuće u pitanju. Neki koriste i plin, ali on je poskupio, pa su se prebacili na pelet, pa je i to poskupjelo. Ja sam deset godina na klimi. I kući kod mame mi je klima.
Zrak je još zagađen. U posljednje vrijeme što se tiče Hrasnice dosta se radi na utopljavanju zgrada i mišljenja sam da najviše treba na tome da se radi i onda bi narod prelazio sa čvrstih goriva na alternative. Prije rata smo imali kotlovnice u Famosu - kaže za Faktor Muamer Čolpa.
I Nedžad Glođo grije se na struju, kaže da je zrak zagađen, ali ni upola kako je to bilo ranije.
- Ja koristim klimu. Nije zagađeno kako je prije bilo. Sada se i može disati, a nekada nije moglo. Dok je Famos postojao, na višak pare su se mnogi grijali. Nove zgrade koje su pravljene bile su predviđene za to, ali ugasio se Famos i to se nikada nije sprovelo u djelo - pojašnjava Glođo.
Građani koje smo sreli, a koji su nas zamolili da im ne spominjemo imena, mišljenja su da bi država trebala da povede računa o onima koji su lošijeg ekonomskog statusa i da im da subvencije za grijanje.
Glavni grad Bosne i Hercegovine jučer je ponovo imao najzagađeniji zrak na svijetu sa indeksom kvalitete zraka od 501.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, po broju umrlih od bolesti izazvanih zagađenim zrakom Bosna i Hercegovina je najgora u Evropi i druga najgora zemlja na svijetu, iza Sjeverne Koreje.