U jednoj od glavnih ulica Sarajeva - Zelenih beretki, na broju 14, počela je dugo najavljivana izgradnja muzeja "Mersad Berber", koji nosi ime našeg najvećeg slikara. 

Ideja za izgradnju datira još od 2019. godine, kada je Općina Stari Grad ustupila  prostor veličine 450 metara kvadratnih, ali radovi su počeli tek prije nekoliko dana. Muzej će biti smješten na I i II spratu stambeno-poslovne zgrade. 

Ranije, realizacija radova bila je obustavljena kada se, kako je tada saopćeno iz Općine Stari Grad, "pokazalo da će rekonstrukcija i adaptacija postojećih prostorija biti dosta kompleksnija od prvobitne zamisli, te da treba osigurati i dodatna sredstva."

Cijeli projekt vrijedan je 1,5 miliona KM, a rezultat je saradnje Općine Stari Grad i Vlade Kantona Sarajevo. Izvođač radova je Džekos d.o.o.

Općina Stari Grad i Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo zajedno finansiraju prvu fazu radova.

Ekipa portala Faktor bila je na licu mjesta. Provjerili smo kako napreduju radovi. Zvukovi raznih mašina čuli su se već kod prilaska zgradi, a ogromna prašina i srušeni zidovi su nas dočekali. Prostor u kojem će biti muzej "Mersad Berber" dugo je bio napušten, a radnici su, pričaju nam, pronašli "dosta uginulih ptica i miševa, pa iako rade sa maskama, boje se zaraze". 

Nihad Fehratović, poslovođa iz firme Džekos kazao je za Faktor da trenutno rade na rušenju starih zidova.

- Poslije toga ide izljevanje ploča da se osigura objekat. Radi se ograda zaštitna jer je u pitanju centar grada, da ljudi budu sigurni. TRadovi će trajati tri mjeseca, a cijeli projekat bi trebao biti završen za dvije do tri godine. Mi možemo to brzo uraditi, ali zavisi od drugih faktora. Spratovi će biti povezani staklenim stepenicama. Muzej će biti svjetske klase, a naš - govori Fehratović. 

Mersad Berber živio je za Bosnu i slikao je Bosnu gdje god se nalazio. Njegove slike koje su nadahnute Bosnom kroz vijekove vratit će se na mjesto gdje originalno pripadaju i gdje je stekao sve ono čime je zadivio svjetsku likovnu scenu.

Zvali su ga slikarom osmanlijske Bosne koja mu je bila vječita inspiracija kroz mnogobrojne opuse: "Otomanske hronike", "Hommage a Velazquez", "Hommage Vlahi Bukovcu", "Hronika o Sarajevu", "Put u Skender Vakuf" kao predskazanje velike tragedije i rata u Bosni, "Sarajevske razglednice" koja se velikim djelom nalazi u Bošnjačkom institutu, i "Srebrenica" pretočena u monografiju od 600 stranica na kojoj je radio 16 godina, odnosno do kraja svoga života.

Slikao je svoju zemlju i svoj narod i time obišao cijeli svijet, od Japana do Amerike i pri tome osvojio više od 50 prestižnih domaćih i svjetskih nagrada. Čuvena londonska Tate galerija otkupila je njegova djela i uvrstila ih u svoj fundus, a čuvena ruska akademija umjetnosti ga je kao stranca primila za svog počasnog člana.