Brojni vrijedni dokumenti iz historije Bosne i Hercegovine, tačnije oko milion dokumenata, izgubljeni su tokom protesta i požara koji je izbio u prostorijama Arhiva Bosne i Hercegovine 2014. godine.

Uposlenici Arhiva Bosne i Hercegovine i deset godina nakon ovih događaja još rade na spašavanju pojedinih dokumenata.

Danas je tim povodom između Arhiva Bosne i Hercegovine i Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo potpisan sporazum o saradnji, a uz pomoć kojeg će ova značajna institucija dobiti pomoć kada je riječ o konzervaciji i restauraciji važnih dokumenata za Bosnu i Hercegovinu.

Danijela Mrda, direktorica Arhiva Bosne i Hercegovine, kazala je da je sporazum potpisan u okviru obilježavanja Sedmice međunarodnog dana arhiva.

- Arhiv Bosne i Hercegovine tradicionalno, kroz različite oblike manifestacija i potpisivanja sporazuma o saradnji, ovu Sedmicu upravo i na takav način koristi kako bismo skrenuli pažnju javnosti na važnost arhivske struke u Bosni i Hercegovini, najviše u ovom trenutku kada se čini da imamo ozbiljan problem kada je u pitanju kulturno-historijsko nasljeđe - pojasnila je Mrda.

Podsjetila je na nemile događaje iz 2014. godine kada je tokom protesta u Arhivu Bosne i Hercegovine izbio požar.

- Tom prilikom nam je izgorjelo milion dokumenata, koji su trajno odloženi na deponije. Sačuvano je od 600.000 do 700.000 dokumenata koji su djelimično oštećeni i nagorjeli u tom požaru. Od tada pa do danas, Arhiv Bosne i Hercegovine u svom malom kapacitetu kojeg ima, u laboratoriju u Jadranskoj ulici, sa dva tehničara koji rade na konzervaciji i restauraciji građe, na godišnjem nivou uspijeva uraditi 4.000 dokumenata. Ako nastavimo ovom dinamikom, trebat će nam 120 godina - istakla je Mrda.

Međutim, kako je navela, u narednih 120 godina pojavit će se novi dokumenti koje je potrebno konzervirati i restaurirati.

- Upravo iz tog razloga se pojavila ideja da sklopimo sporazum o saradnji sa Akademijom u Sarajevu, jedinom u Bosni i Hercegovini koja ima studijski program konzervacije i restauracija, a kako bismo omogućili našim studentima da rade stručnu praksu, ali i izvrsnim profesorima sa Akademije da nam svojim znanjem, iskustvom i vještinama pomognu u prevazilaženju ovog problema - pojasnila je Mrda.

Apelovala je na donosioce odluka da im omoguće zapošljavanje određenog broja kadrova iz ove struke jer je to izuzetan način da se motivišu mladi ljudi u Bosni i Hercegovini da izaberu studijski program konzervacija i restauracija, a kako bi u narednom periodu svim ustanovama kulture, koje se bave očuvanjem kulturno-historijskog nasljeđa, omogućili stručan kadar.

Dekanesa Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo Dubravka Pozderac-Lejlić smatra da živimo u ambijentu i atmosferi u kojoj nekada nismo svjesni koliko su ova zemlja i grad bogati kulturno-historijskim nasljeđem.

- I bez brige o njemu, ne možemo graditi nikakav put prema naprijed i sagledavati neku bolju budućnost. Akademija likovnih umjetnosti je zainteresovana za sve kulturne institucije, za sve ustanove koje baštine historiju, tradiciju, kulturu i umjetnost ove zemlje. Interdisciplinarni studij konzervacije i restauracije tu je deset posljednjih godina. I to je jedini studij na prostoru Bosne i Hercegovine koji se izvodi na ovim oblastima - pojasnila je Pozderac-Lejlić.