Uposlenici Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine (NUBBiH), zbog nagomilanih problema za koje trenutno nema rješenja, ponovo su 7. oktobra zatvorili vrata za javnost.

Isto su napravili 26. augusta, ali tada su odluku povukli dan poslije i to nakon "progresivnog sastanka sa federalnim premijerom Nerminom Nikšićem i federalnom ministricom obrazovanja i nauke Jasnom Duraković".  

- Rekli su što se sredstava tiče, ona su neupitna do kraja godine, za 2025. isto tako, ali što se tiče upravljačkih struktura, na tome se radi, imaju nekoliko rješenja na razmatranju, za sada se traži najbolje. Na sudu će vidjeti kako za sada primijeniti privremeno rješenje. Mi nemamo izbora nego vjerovati i otvoriti vrata - kazala je tada za Faktor uposlenica NUBBiH-a Selma Bajraktarević.

Postavlja se pitanje da li su uposlenici NUBBiH-a u augustu odmah dobili reakciju vladajućih struktura jer se bližila predizborna kampanja, pa i lokalni izbori, a sada kada je to završeno, nije važno da li će biti otvoreni ili zatvoreni do narednih izbora. 

- Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine je, nažalost, ponovo prisiljena zatvoriti svoja vrata za javnost zbog iste situacije kao i prije mjesec dana – nedostatka upravljačke strukture. I dalje nemamo direktora, Upravni i Nadzorni odbor nisu imenovani, što je dovelo do potpune blokade rada institucije. Sva obećanja koja smo dobili prije mjesec dana ostala su neispunjena, a konkretna rješenja još izostaju.

Naša situacija nije samo pravno nego i finansijski kritična jer ne postoji ovlaštena osoba koja bi potpisivala dokumente, ugovore, plaće ili plaćala osnovne režije. Radnici su u nemogućnosti da ostvare svoja prava, a građani i akademska zajednica su uskraćeni za pristup ključnim resursima - kaže Bajraktarević. 

Federalna ministrica obrazovanja i nauka (FMON) Jasna Duraković krajem augusta se izjasnila o zatvaranju NUBBiH-a ocjenjujući da je to "neprimjereno i nezakonito", te da "niko nema pravo da zaustavi rad ove institucije, pa ni njeni zaposlenici".

- Dodatno smatram nekorektnim stalne prozivke zaposlenika NUB-a prema FMON-u jer smo do sada više puta razgovarali i dogovarali određena rješenja, gdje već znaju da i sutra imamo dogovoren sastanak sa premijerom Federacije BiH Nerminom Nikšićem na ovu temu i to sve u cilju rješavanja pravnog statusa NUB-a - izjavila je tada Duraković.

No sada je njena reakcija izostala. 

- Primjedbe su ovaj put su izostale, barem zasad, međutim ponovo dobijamo žalbe zbog nemogućnosti davanja usluga izadavanja CIP-a i ISBN broja, od onih od kojih očekujemo najveću podršku, a to je akademska i izdavačka zajednica. Međutim, dok god nadležni ne riješe problem imenovanja upravljačke strukture, naša institucija neće biti u mogućnosti pružati svoje usluge. Trenutno čekamo konkretne korake od Vijeća ministara BiH i drugih nadležnih organa koji bi nam omogućili da nastavimo s radom - poručila je Bajraktarević. 

Uprkos teškim okolnostima, radnici Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine i dalje redovno dolaze na posao, ali njihov rad je ozbiljno ograničen.

- Nedostatak rukovodstva, obustava finansiranja i pravne neizvjesnosti doveli su do situacije u kojoj je normalno funkcionisanje biblioteke gotovo nemoguće. Usprkos posvećenosti uposlenika, mnogo toga ne može biti realizovano bez potrebnih resursa i jasnih uputa. Pitanje dana je kada ćemo ostati bez osnovnih resursa za rad uključujući električnu energiju, grijanje, internet, vodu - upozorava Bajraktarević.

Pojašnjava da kada su u pitanju naredni koraci, "njihov prioritet je nastaviti s traženjem hitnog rješenja od nadležnih institucija".

- Ostajemo pri našim zahtjevima prema Ministarstvu civilnih poslova Bosne i Hercegovine za hitnu intervenciju, odnosno hitno imenovanje novog direktora ili privremenog upravitelja koji bi omogućio osnovne funkcije biblioteke. Istovremeno ćemo nastaviti sa javnim istupanjem kako bismo skrenuli pažnju na ozbiljnost ove situacije, jer ovo nije samo problem za radnike biblioteke već za cijelu akademsku i kulturnu zajednicu u Bosni i Hercegovini. U ovakvim uvjetima obavljati posao na uobičajen način je skoro nemoguće, ali ćemo se boriti za očuvanje naše misije i institucionalnog identiteta - poručuje Bajraktarević.

Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku BiH osnovala je država Bosna i Hercegovina, kao i još šest stubova kulture od državnog značaja - Zemaljski muzej BiH, Historijski muzej BiH, Kinoteku BiH, Biblioteku za slijepa i slabovidna lica BiH, Umjetničku galeriju BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, a federalna ministrica kulture i sporta Sanja Vlaisavljević nedavno je u javnost izašla sa tvrdnjom da "ne postoje institucije kulture od značaja za BiH". 

- Izjava ministrice Vlaisavljević da "nemamo institucije od državnog značaja" je ne samo netačna, već i poražavajuća, jer potcjenjuje vitalnu ulogu koju Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, kao i druge državne institucije, imaju u očuvanju kulturnog, intelektualnog i historijskog naslijeđa naše zemlje.

Nacionalne institucije, poput NUBBiH-a, nisu samo skladišta knjiga ili arhiva; one su odraz kulturnog identiteta cijele države i imaju ključnu ulogu u obrazovnom, naučnom i društvenom razvoju. Ignorisanje ove činjenice od strane jedne od visokih dužnosnica je zabrinjavajuće i pokazuje duboko nerazumijevanje značaja ovih institucija. To što niko iz vladajuće elite nije reagirao na njenu izjavu, iako smo u više navrata upozoravali na tešku situaciju u kojoj se nalazi NUBBiH, ali i ostalih šest državnih institucija od značaja za BiH, dodatno produbljuje osjećaj razočaranja - govori Bajraktarević.

Nažalost, ovo šutanje je, ističe ona, "odraz šireg problema – nedostatka političke volje da se institucionalno riješi status ovih ustanova".

Zaboravlja se da su nacionalne institucije kao što su biblioteke, muzeji, galerije, temeljne za očuvanje identiteta i jedinstva jedne države, naročito u zemlji poput Bosne i Hercegovine, koja ima bogatu i raznoliku kulturnu baštinu. Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH nije samo obična biblioteka – ona je nacionalna institucija koja je, po svojoj definiciji, čuvar kolektivnog znanja i povijesti svih građana, bez obzira na etničku ili regionalnu pripadnost.

Ignorisanje njenog statusa, kao i statusa drugih ključnih institucija, ne samo da zanemaruje njihove stvarne funkcije, nego i predstavlja ozbiljno kršenje prava građana na pristup obrazovanju, kulturi i informacijama. Neriješen pravni i finansijski status ovih institucija direktno utječe na akademsku zajednicu, obrazovne procese i očuvanje našeg kulturnog naslijeđa, a time i na budućnost Bosne i Hercegovine kao države.

Odsustvo reakcije vladajućih struktura na izjavu ministrice i na situaciju u kojoj se nalazimo pokazuje širu nebrigu prema temeljnim državnim institucijama, ali i prema samoj državi i njenom kulturnom i obrazovnom identitetu - zaključila je Bajraktarević.