Dunja je vitaminska bomba jeseni i od davnina je poznata u narodnoj medicini i koristi se prije svega kao sredstvo za ublažavanje kašlja i umirivanje stomačnih tegoba.
Ovo blagotvorno voće, porijeklom je iz jugozapadne Azije, a ljekoviti dijelovi su joj plod, listovi i sjeme, a posebno sok i sirup ploda.
Plod dunje obiluje vitaminima i mineralima. Sadrži vitamin C u velikim količinama, zatim vitamin B1, B2, niacin, karoten, kalcijum, magnezijum, kalijum, bakar, natrijum, cink, željezo, mangan, natrijum, hlor i sumpor. Pored toga, sadrži i proteine, dijetalna vlakna i ugljene hidrate.
Sjemenke su njen najljekovitiji dio i kada odstoje u vodi, oslobađaju sluz koja pomaže kod problema s kašljem. One sadrže i velike količine amigdalina, odnosno vitamina B17. Sjemenke su bogate i mastima, taninom, pektinom, šećerima, jabučnom kiselinom, emulzinom i protidom.
Zahvaljujući taninu i sluzi ova voćka povoljno djeluje na rad crijeva i sprečava infektivne bolesti. Također, dunja sadrži i dosta pektina, koji povoljno djeluje na krvni sistem, pomaže u snižavanju krvnog pritiska i pruža zaštitu od radioaktivnog zračenja.
Dunjin sok liječi kašalj, astmu i dijareju, dok se pečena ili kuhana dunja preporučuje anemičnim osobama, ali i za liječenje upala želučane i crijevne sluzokože.