Zbog stresa smo svi u jednom trenutku u životu promijenili način na koji jedemo. Dok neki ljudi gube apetit i preskaču obroke, drugi jedu kako bi se lakše nosili sa stresom.

Prema Američkom psihološkom udruženju, emocionalno jedenje, kako se obično naziva ova navika, može dovesti do toga da se ljudi osjećaju "tromo ili lijeno te da se osjećaju loše u vezi sa svojim tijelom". Ipak, jedenje zbog stresa i dalje je toliko česta pojava da mnogi i dalje tvrde kako pomaže u poboljšanju raspoloženja.

David Clarke, specijalista za liječenje zdravstvenih stanja povezanih sa stresom primijetio je da je hrana za kojom ljudi često posežu za smanjenje stresa "slatka, ukusna i osmišljena tako da nas uvijek zadovolji poput recimo makarona i sira, čokolade, pizze, hamburgera, sladoleda i kolačića".

- Jedenje pod stresom može trenutačno utjecati na stres, ali učinci ne traju dugo, rekla je Jacqueline Shiels, klinička psihologinja.

To je zato što "potiskivanje negativnih emocija" hranom djeluje samo privremeno i ne rješava uzrok stresa. Način na koji emocionalno jedenje kratkoročno pomaže ublažiti stres je složen, ali se svodi na četiri glavna faktora.

Avigail Lev, klinička psihologinja, upozorava da metoda jedenja za smanjenje stresa "hrani određenu prazninu iznutra, djelujući kao umirujući mehanizam". Međutim, ako se jedenje dok ste pod stresom dovoljno često koristi kao mehanizam za suočavanje s problemima, to će "stvoriti vrstu ovisnosti " sličnu alkoholizmu.