Postoji pet plavih zona, uključujući italijanske otoke Sardiniju, japanski otok Okinawa, grčki otok Ikaria, poluotok Nicoya u Kostarici i kalifornijski grad Loma Linda.

Ta mjesta nisu dom samo najdugovječnijim ljudima na svijetu, velikom postotku stanovništva starijih od 100 godina, već i grupama ljudi koji su ostarjeli bez većih zdravstvenih problema, poput srčanih bolesti, pretilosti, raka ili dijabetesa.

Istraživanje Dana Butnera pokazalo je da na dugovječnost ljudi u plavim zonama utječe kvaliteta života, tj. sve od pozitivnog pogleda na svijet i niskog nivoa stresa do redovne tjelesne vježbe i kvalitetne prehrane.

U plavim zonama ljudi uglavnom konzumiraju prehranu temeljenu na lokalno proizvedenoj biljnoj hrani (blizu 80 posto), nadopunjenoj ribom, jajima i mliječnim proizvodima. Najdugovječniji ljudi na svijetu u prosjeku konzumiraju blizu 65 posto svoje prehrane temeljene na ugljikohidratima, poput cjelovitih žitarica, voća, povrća i mahunarki, špiše metropoliten.si. 

Meso jedu u manjim porcijama od blizu 50 grama pet puta mjesečno, a ribu skoro 100 grama tri puta sedmično.

Jaja i mliječne proizvode jedu u vrlo umjerenim količinama.

Količina dodanog šećera koja se dnevno konzumira također je ograničena - maksimalno sedam kašičica.

Najčešće tekućine za piće su voda i čaj, malo kafe i vino.

U plavim zonama jedenje hljeba nije zabranjeno. Štaviše, hljeb se smatra osnovom zdrave prehrane.

No za razliku od dobrog dijela zapadnog svijeta, gdje se najpopularniji hljeb pravi od bijelog prerađenog brašna, u plavim zonama ljudi jedu štruce koje se peku samo od cjelovitih sastojaka i bez aditiva.

Četiri najpopularnije vrste hljeba u plavim zonama su:

Hljeb od kiselog tijesta popularan je na Sardiniji i Ikariji, a pravi se od samo nekoliko sastojaka - vode, integralnog brašna i startera. Zahvaljujući procesu fermentacije koji se koristi u izradi startera, hljeb od kiselog tijesta ima više prebiotika i poboljšava apsorpciju hranjivih tvari u tijelu. Prebiotici poboljšavaju probavno zdravlje i jačaju imunitet.

Stanovnici Ikarije i Sardinije ne samo da peku hljeb od cjelovitih žitarica poput pšenice, raži i ječma, već i melju te namirnice u brašno. Njihov hljeb izgleda drugačije od onih koje možete pronaći u trgovinama jer je napravljen s minimalnim sastojcima. Cjelovite žitarice bogate su dijetalnim vlaknima, vitaminima B grupe i mineralima poput magnezija, kalija i željeza, koji poboljšavaju cjelokupno zdravlje.

Vrsta pita hljeba također je vrlo popularna na Ikariji i dobro se slaže s biljnim izvorima proteina - od humusa do kuhanog graha, leće i slično. Budući da koristi cjelovite žitarice, ova vrsta hljeba također je bogata dijetalnim vlaknima, vitaminima i mineralima.

Kukuruzno brašno ili mljeveni kukuruz koristi se u prehrani stotinama i hiljadama godina, što ne čudi kada znamo da je izvrstan izvor proteina, vitamina A, dijetalnih vlakana i raznih minerala. Kukuruz se koristi za izradu svega, od tortilja do palente, kao i raznih vrsta hljeba. Hljeb od kukuruznog brašna vrlo je popularan u Loma Lindi, gdje se miješa s brašnom od pira i lanenim sjemenkama, koje su izvrstan izvor omega-3 masnih kiselina.