Dugotrajno sjedenje nakon obroka samo po sebi nije opasno, no može utjecati na probavu, nivo energije i metabolizam, posebno ako je dio sjedilačkog načina života.

Ključ nije u jednom satu sjedenja kao izoliranom činu, već u onome što on predstavlja u kontekstu cijelog dana - smanjeno kretanje i produženu neaktivnost.

Nakon obroka aktivira se probavni sistem, a za optimalan rad potrebni su mu dobar protok krvi i lagano kretanje, objašnjavaju stručnjaci s klinike Mayo.

Iako dugotrajno mirovanje ne zaustavlja probavu, može je usporiti. Portal Verywell Health navodi da kod nekih ljudi sjedenje nakon jela može pridonijeti osjećaju težine u želucu, nadutosti i usporenoj probavi, što je posebno izraženo nakon obilnih ili masnih obroka.

Tjelesna aktivnost nakon obroka ima važnu ulogu u regulaciji šećera u krvi, ističe WebMD.

Kratka šetnja pomaže mišićima da iskoriste glukozu iz hrane, dok dugotrajno sjedenje usporava potrošnju energije.

S klinike Mayo poručuju da čak i lagana aktivnost nakon jela može pridonijeti stabilnijem niovu šećera u krvi, smanjiti poslijepodnevni umor i poboljšati metabolički odgovor organizma.

Kod osoba s osjetljivom probavom ili refluksom, dugotrajno sjedenje nakon jela ponekad može pogoršati osjećaj žgaravice ili nadutosti, navodi Verywell Health.

To nije izravan uzrok tih stanja, već posljedica položaja tijela i sporijeg odvijanja probavnih procesa.

Kako ističe WebMD, nema dokaza da sjedenje od sat vremena nakon obroka izravno šteti zdravoj osobi jer je tijelo sposobno probaviti hranu i dok miruje.

Problem nastaje kada takvo sjedenje postane rutina, kada je dio produžene neaktivnosti tokom dana ili je povezano s prekomjernom tjelesnom težinom i inzulinskom rezistencijom.

Svega 10 do 15 minuta lagane šetnje nakon obroka može poboljšati metabolički odgovor tijela, savjetuju s klinike Mayo. Pritom se ne radi o intenzivnom treningu, već o blagoj aktivaciji mišića.

Portal Verywell Health dodaje da takva navika može pomoći i u smanjenju oscilacija u razini energije, poboljšati probavu i pridonijeti dugoročnoj metaboličkoj stabilnosti.

Sjedenje sat vremena ili duže nakon obroka, dakle, nije samo po sebi problematično, već je ključ u cjelokupnoj slici.

Ako je takvo ponašanje dio pretežno sjedilačkog načina života, može pridonijeti sporijoj probavi i slabijem metaboličkom odgovoru. Mala promjena, poput kratke šetnje, često može imati veći utjecaj nego što se na prvu čini, piše Index.