Dovoljan unos vode ključan je za očuvanje zdravlja, a posebno igra važnu ulogu u regulaciji krvnog pritiska. Budući da se krv najvećim dijelom sastoji od vode, dehidracija direktno utiče na rad kardiovaskularnog sistema.

- Kada ste dehidrirani, volumen krvi se smanjuje, a s njim opada i krvni pritisak - objašnjava doktorica Jacinta Anyaoku.

Međutim, organizam tada aktivira mehanizme kojima pokušava nadoknaditi pad pritiska. Krvni sudovi se sužavaju, a tijelo zadržava natrij i vodu kako bi ponovo povećalo krvni pritisak.

Ako se dehidracija često ponavlja ili traje duže vrijeme, to može dodatno opteretiti srce i krvne sudove.

S druge strane, dobra hidratacija pomaže održavanju normalnog volumena krvi i uredne cirkulacije. 

Povećan unos vode može doprinijeti snižavanju krvnog pritiska, posebno kod osoba koje su hronično dehidrirane.

Kada organizmu nedostaje vode, raste koncentracija natrija u krvi, što podstiče lučenje hormona vazopresina. Taj hormon pomaže bubrezima da zadrže vodu, ali istovremeno sužava krvne sudove, zbog čega krvni pritisak raste. Redovno unošenje dovoljne količine vode može ublažiti ovaj proces.

- Kada ste dobro hidrirani, tijelo nema potrebu aktivirati ove kompenzacijske mehanizme. Krvni sudovi ostaju opušteniji, što doprinosi normalizaciji krvnog pritiska - kaže Anyaoku.

Kod osoba koje su već dovoljno hidrirane i imaju uredan krvni pritisak, voda pomaže u održavanju stabilne cirkulacije.

Osim što može pomoći u regulaciji postojećeg krvnog pritiska, dovoljan unos vode mogao bi smanjiti i rizik od razvoja hipertenzije.

Veliko istraživanje objavljeno u časopisu Frontiers in Public Health pratilo je odrasle osobe tokom devet godina. Rezultati su pokazali da su ispitanici koji su pili šest ili više čaša vode dnevno imali manji rizik od razvoja visokog krvnog pritiska u odnosu na one koji su pili jednu čašu ili manje.

Iako su potrebna dodatna istraživanja, stručnjaci ističu da je redovna hidratacija jednostavna navika koja doprinosi zdravlju srca i krvnih sudova.

Nutricionistica Patricia Kolesa dodaje da dugoročno veći unos tečnosti može pomoći organizmu da izbaci višak natrija, što također može doprinijeti snižavanju krvnog pritiska.

Iako se voda uglavnom povezuje sa stabilizacijom krvnog pritiska, u određenim situacijama može izazvati njegov privremeni porast.

To se najčešće događa kod osoba koje pate od ortostatske hipotenzije, odnosno naglog pada krvnog pritiska prilikom ustajanja, što može izazvati vrtoglavicu ili nesvjesticu.

U takvim slučajevima brzo ispijanje 300 do 500 mililitara vode može pomoći da se krvni pritisak privremeno poveća.

Razlog je što voda povećava volumen krvi, a istovremeno aktivira simpatički nervni sistem, koji izaziva sužavanje krvnih sudova i kratkotrajni porast pritiska.

Osim vode, hidrataciji doprinose i namirnice bogate tečnošću, poput lubenice, krastavica, narandži i jagoda. 

Ove namirnice sadrže i kalij te druge minerale koji doprinose zdravlju krvnih sudova.

Preporučuje se da uvijek uz sebe imate bocu vode, a ako često zaboravljate piti, postavite podsjetnik na mobitelu ili pametnom satu.

Bolje je piti manje količine vode tokom cijelog dana nego odjednom popiti veliku količinu.

Ako duže vježbate, boravite na visokim temperaturama ili se obilno znojite, može biti korisno nadoknaditi i elektrolite poput natrija, kalija, magnezija i kalcija.

Osobe koje imaju visok krvni pritisak trebale bi birati napitke s manjim sadržajem natrija ili se prije njihove upotrebe posavjetovati s doktorom.